BRUXELLES / SLAVONSKI BROD - Na danas održanoj Međuparlamentarnoj konferenciji „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede”, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir održala je izlaganje u kojem je zatražila rješavanje problema s kojima se suočavaju mladi poljoprivrednici kao i povećanje broja žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava

Takve su teme od samog dolaska Marijane Petir u Europski parlament predmet njezina rada. Stoga smo susret sa zastupnicom u Bruxellesu također iskoristili kako bismo porazgovarali o propadanju poljoprivrede u Slavoniji te razlozima zašto je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Slavoniji donijelo više štete nego koristi.

Ulaskom u Europsku uniju hrvatski su proizvođači i poljoprivrednici, otvaranjem velikog i novog tržišta, dobili ogromnu priliku, ali jednako tako i konkurenciju. Kako građani u ovim teškim vremenima često manje gledaju na kvalitetu, a više na cijenu, brojni su hrvatski proizvođači zbog toga izgubili bitku protiv 'velikih' iz drugih zemalja.

- Problemi s poljoprivredom i povlačenjem sredstava počeli su kada Ministarstvo poljoprivrede prije pet godina program za ruralni razvoj nije napravilo na pravi način pa se otišlo u krivom smjeru s pravilnicima i natječajima, a zatim je i Europska komisija intervenirala i izuzela one koji nisu smjeli povući novce. Sve je to usporilo proces i krajem prošle godine iz Fonda za ruralni razvoj Hrvatska je povukla svega 18 posto sredstava. - za SBplus kazala je Marijana Petir naglasivši kako je to nedopustivo jer nam sela vape za investicijama, potreba za izgradnjom infrastrukture je velika, nedostaje novca za opremanje gospodarstava, a mladi napuštaju ruralna područja.

Razloge zašto mladi odlaze sa seoskih imanja svojih predaka, Petir je također vrlo konkretno detektirala kroz razgovore s njima.

- Veliki problem za hrvatsku poljoprivredu je pitanje nepoštene trgovačke prakse. Inicirala sam donošenje zakona kojeg je Ministarstvo usvojilo, ali ga mora početi primjenjivati. Dok na tržištu vladaju prekupci, šverceri i trgovci, čovjek koji se bavi poljoprivredom ne može živjeti od svog rada. To nije normalno i predstavlja problem za mlade ljude koji napuštaju Hrvatsku i bave se niskokvalificiranim poslovima u drugim državama članicama. Na djedovini i očevini ne ostaju jer se boje klijentelizma koji vlada u Hrvatskoj, nepoštenih uvjeta na tržištu i nelojalne konkurencije zbog koje neće moći prodati svoj proizvod. - kazala je Petir, otkrivši da će u novoj poljoprivrednoj politici Europske unije poticaji mladim poljoprivrednicima porasti za pedeset posto odnosno na sto tisuća eura.

Europarlamentarka se osvrnula i na mljekarstvo koje je doslovno u Slavoniji bačeno na koljena, kao i na proizvođače mesa koji se ne mogu 'nositi' s niskim cijenama 'stranog' mesa u trgovačkim centrima diljem zemlje.

- Ako naše mlijeko prolazi kontrolu križevačkog  Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, ne vidim razlog zašto tu istu kontrolu ne bi prolazilo i mlijeko iz uvoza. Ako znamo da iz trećih zemalja stiže voće i povrće tretirano pesticidima nedozvoljenima u Europskoj uniji, onda ne samo da takvi proizvodi predstavljaju nelojalnu konkurenciju, nego su i potencijalna opasnost za zdravlje potrošača. To moramo zaustaviti i imamo te mogućnosti. Kada sumnjamo na zdravstvenu opasnost nekog proizvoda, imamo pravo kontrolirati takve proizvode. Kada bi jednom netko bio kažnjen, onda bi se stvari malo drugačije posložile. Možemo se zaštititi propisivanjem kvalitete proizvoda. - kazala je Petir i dala primjer deklaracije 'svježeg mesa' koja se stavlja na proizvode koji su proputovali 'pola svijeta', umjesto da ista terminologija vrijedi samo za meso koje je u 48 sati stiglo od klaonice do mesnice.

Jedan od prijedloga koji je Petir također dala za zaštitu domaćih prizvođača je i politička odredba da na policama ne smije biti manje od pedeset posto 'domaćih' proizvoda. Na taj način otvorilo bi se tržište za slavonske poljoprivrednike. Domaćoj se proizvodnji mora pomoći takvim elementima, tvrdi Petir.

- Rješenje za Slavoniju je u nama. Europa nudi okvir i instrumente koje moramo koristiti na pravi način. I devastiranom mljekarskom sektoru se moglo pomoći da se otpočetka odabrala mjera ruralnog razvoja o dobrobiti životinja. Ta je mjera tek sad stupila na snagu, a to je pet godina prekasno jer je bila potrebna kada se mljekarski sektor počeo uništavati. Ako za austrijsku kravu koja pase travu poljoprivrednici mogu dobiti petsto eura, zašto to ne mogu za hrvatsku? Ministarstvo poljoprivrede je tu mjeru trebalo odabrati i staviti u primjenu. Ista je stvar i s gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem. Nitko se ozbiljno ne može baviti poljoprivredom ako u posjedu nema zemlje. Nama se događalo da su, kroz praktično provođenje na terenu, ljudi iz središta Zagreba mogli lakše dobiti zemlju, nego Slavonac koji desetljećima živi na selu i bavi se poljoprivredom. To ne može biti normalno. Sad je zakon promijenjen i to se opet vraća na lokalnu razinu. Mi neprestano prepravljamo zakone, gubimo dragocjeno vrijeme jer nama vrijeme ističe. Mi jesmo osigurali prijelazno razdoblje u kojem stranci ne mogu kupiti hrvatsko poljoprivredno zemljište, ali ono traje sedam godina i izlazi 2020. godine, a mi još nismo riješili pitanje poljoprivrednog zemljišta. - dodala je Petir.

A stranci itekako znaju za Slavoniju i vjerojatno jedva čekaju priliku kako bi iskoristili područje koje su mnogi vidjeli kao potencijalnu 'žitnicu Europe'.

- I u Hrvatskoj se može uspjeti ako se radi dvanaest ili trinaest sati dnevno. Trudom i radom može se dobiti dobar proizvod koji će tržište prepoznati. Ipak, to nije dovoljno ako na tržištu vladaju nepošteni trgovački uvjeti. Primjeri nepoštene trgovačke prakse na svakom su koraku u Hrvatskoj i to uništava selo i poljoprivrednike, a ujedno su i demotivirajući jer su postali glavni razlog zašto se netko neće baviti poljoprivredom i odabrati to kao svoju budućnost. - pojasnila je Petir.

Zašto Ministarstvo poljoprivrede ne sluša ili ne pita stručnjake poput Marijane Petir koji su očigledno dovoljno ušli u tematiku da znaju manje-više konkretno rješenje glavnih slavonskih problema, ostaje nepoznanica. Vrijeme će pokazati hoće li pobijediti optimizam europarlamentarke koja vjeruje kako za Slavoniju još ima vremena ili će većina sektora hrvatske poljoprivrede biti do kraja uništena. U drugom će scenariju profitirati stari proizvođači, Slavonci će jesti tuđe, manje kvalitetne, ali jeftinije proizvode, a slavonsku će zemlju jednog dana možda ponovno 'obnoviti' gazde 'izvana'.