SLAVONSKI BROD / STARA GRADIŠKA - Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je na snazi od ožujka 2018. godine, predvidio je 90-dnevni rok (koji je istekao 11. lipnja 2018.) tijekom kojeg su jedinice lokalne samouprave trebale donijeti programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištima. Bez tog dokumenta, naime, nije moguće raspisivanje natječaja, ocjenjivanje pristiglih ponuda niti bilo kakve druge radnje vezane za ta, mnogim poljoprivrednicima prijeko potrebna, zemljišta.

Polovicom prošle godine, situacija je u Brodsko-posavskoj županiji bila poražavajuća. Naime, od 26 općina, svega njih osam (Slavonski Šamac, Sikirevci, Gornja Vrba, Oprisavci, Gundinci, Garčin, Klakar) do tada je donijelo Program (također uz kašnjenje, ali ipak ranije no što su to učinile ostale).

Kako Zakon nije predvidio nikakve sankcije, neke od njih to su učinile godinu dana kasnije.

Primjerice, tek 13. srpnja 2020. godine, Upravni odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša donio je Rješenje da je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Općinu Stara Gradiška, prihvatljiv za ekološku mrežu.

Provjerili smo o kolikim se hektarima u državnom vlasništvu radi na području te Općine.

Pritom je utvrđeno sljedeće trenutno stanje u Staroj Gradiški - ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države iznosi 659 hektara. Od toga se privremeno koristi ukupno 285 hektara, za prodaju je namijenjeno 457, a u zakupu je 14 hektara.

Nadalje, konačno doneseni Program je predvidio raspolaganje na sljedeći način: za zakup je sada određena površina od čak 618 hektara, za ribnjake 14 hektara, za prodaju devet hektara i za ostale namjene više od šest hektara. Nisu određene površine za povrat kao ni zakup zajedničkih pašnjaka.

Maksimalna površina koja se na području Općine Stara Gradiška može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi iznosi 60 hektara. Sve te brojke pokazuju zašto je Program bio neophodan i zašto ga je bilo bitno donijeti puno ranije. Ovako, sve je stopirano na dvije godine.

SBplus ranije je pisao kako su, pri donošenju ovakvih programa, općinama probleme stvarali (i) neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ako i područja javnog vodnog dobra. Ipak, čini se kako su neke jedinice lokalne samouprave te postupke otegnule i pristupile im krajnje neodgovorno.

Je li uzrok tromosti i stopiranja donošenja Programa raspolaganja državnim zemljištem nečiji interes te činjenica da će neki time izgubiti davno stečena prava - ne znamo, no činjenica je da su odugovlačenjem mnoge općine same sebi naštetile potencijalno pogodujući pojedincima.

Naime, novi Zakon prednost pri dodjeli zemljišta dao je OPG-ovcima, malim i mikro poduzećima. Prioritet pri dodjeli također imaju stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladi poljoprivrednici.

Osim toga, Zakon uvodi reda i u druge dosad 'sive zone' pa predviđa da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju vlasnika koji nije dostupan ili je nepoznat mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. Novac koji se od toga dobije čekat će ga pet godina na posebnom računu, a nakon toga ide u lokalni/državni proračun za namjensko trošenje za komasaciju.

Predviđena je i mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave, radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

Nadajmo se, ipak, kako će te 'blagodati' uskoro moći koristiti svi žitelji Brodsko-posavske županije jednako - neovisno žive li u općini sa sposobnom ili manje sposobnom Upravom.