SLAVONSKI BROD - Premda proteklih dana česti oblaci i kiša nepovoljno utječu na procvale cvjetove bazge, još uvijek je vrijeme skupljanja za one koji vole uživati u okrjepi čaja ili u mirisnom osvježavajućem soku, ove čudesne biljke, no trebaju voditi računa o tome da se bazga bere po sunčanom vremenu i uvijek u čistoj prirodi, dalje od prometnica.

Tanja B. je pronašla nekoliko grmova i veseli se pripremi soka, kakav je pila u djetinjstvu po receptu svoje bake. A ona joj je pričala kako na 30 cvjetova bazge, koje provuče kroz vodu zbog pranja od prašine i eventualnih bubica, doda, tri litre vode i nekoliko izrezanih limuna te malo limuntusa i ostavi da stoji 24 sata. Drugi dan procijedi tekućinu i doda 3 kilograma šećera te uz povremeno miješanje dok se ne otopi, ostavi još 24 sata, ponovo sirup procijedi kroz gazu i ulije u sterilizirane boce. Čuva ih u smočnici na hladnijem mjestu i uživa u osvježavajućem napitku cijelo ljeto.

Zbog velike količine šećera što i nije preporučljivo konzumirati, bolja je možda varijanta umjesto sirupa napraviti sok gdje se umjesto šećera dodaje stevija.

No ima i onih, poput vremešne gospođe Ruže J. koja prepolovi količinu šećera na litru soka ali zbog toga u tekućinu dodaje malo konzervansa, kako bi se duže održao. Neki iz istog razloga, sok i prokuhaju. Koji god recept koristili, ljubitelji ovog napitka odabrat će ga kao blagotvoran i nezamjenjiv.

Ipak, mnogi preferiraju čaj od cvjetove bazge koji se mogu sušiti obješeni na propuhu kako bi ostali što svjetlije boje. A čaj se priprema tako da se tri do pet grama suhih cvjetova prelije sa šalicom zakuhane vode, pusti da tako odstoji 10 do 15 minuta pa procijeđen pije s dodatkom meda. I ne samo da nas grije za hladnih zimskih večeri nego će šalica čaja pomoći pri liječenju viroza, gripa i prehlade, ublažiti kašalj i probleme s dišnim putevima.

Osušene cvjetove ne bi trebalo čuvati duže od godine dana, a ako cvjetovi potamne treba ih baciti i ranije.

Prije svega koristi se kao lijek

Bazga se može pronaći na mnogim livadama i poljima, a najviše je ljekovit njezin cvijet koji se bere potkraj svibnja i početkom lipnja te bobičasti plod koji se sakuplja u jesen. Ona spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe, a Hipokrat je kazao da mu bazga može zamijeniti sve lijekove. Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe.

 Najviše istraživanja bavilo se utjecajem bazge na liječenje simptoma gripe, prehlade, kašlja i sličnih bolesti, a rezultati nekoliko studija upućuju da je ekstrakt bazge usporediv s lijekovima kao što je Tamiflu kod liječenja gripe. Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition sa Sveučilišta u Grazu pokazala je da ekstrakt bazge zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola čime se smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Djeluje i kao laksativ te diuretik pa zbog toga pomaže i pri mršavljenju.

Vrijedna u prehrani i kozmetici

No, kako u medicini, tako se cvjetovi i plodovi ove biljke uspješno koriste u prehrani pa i u kozmetici.

Tako možemo pohati manje procvale cvjetove koji će poslužiti kao slani prilog uz bijela mesa i šparoge te razna rižota, krumpirovu salatu s lukom i listovima maslačka, ili kao slatko uz dodatak šećera u prahu, cimeta, lješnjaka, badema, nekog voćnog sirupa…Dovoljno je oprane i prosušene cvjetove umočiti u tijesto pripremljeno kao za palačinke ili u pivsko tijesto i kratko pržiti s obje strane u dubokom ulju. Pohani bazgini cvjetovi su (poput cvijeta bundeve) prava delikatesa, lagani za svaki želudac, pikantni, ukusni… Od zrelih bobica se pripremaju džem, voćni prah, sirup, liker i vino..

Zanimljiv pjenušac od bazge

Možda je posebno zanimljiv pjenušac od. Priprema se tako da se na 20 većih cvjetova bazge doda 800 grama šećera, 700 grama cvjetnog meda, 200 mililitara jabučnog octa i pet limuna rezanih na ploške te 15 litara vode. Drži se u posudi koja nije metalna nekoliko dana na suncu, a kada „provrije", procijedi se i nalijte u veću staklenu bocu i tako se čuva pet do šest tjedana uz povremeno propuštanje pritiska koji se stvara u posudi. Takav gazirani, pomalo alkoholni sok, naziva se i bazgov pjenušac.

No, bazgine bobice koristile su žene još u starom Rimu, za bojanje kose. Gnječile su tamnoljubičaste zrele bobice i tako dobivale sok koji je njihovoj kosi davao lijepi crvenkasti sjaj. Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži.

Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od zlih sila, a vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bazgovih bobica smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je stjecao moć da vidi vile i s njima komunicira.

U našoj praksi, najčešće se koristi čaj od suhog bazgina cvijeta koji u kombinaciji s medom i limunovim sokom pouzdano pomaže u liječenju hunjavice, bronhitisa, groznice, početnog stadija upale pluća te kod reumatičnih oboljenja. Ohlađeni, pak, čaj od bazge može se koristiti za ispiranje grla u slučaju upala krajnika ili gnojne angine.

U kombinaciji s cvijetom kamilice (podjednaku količinu) preliveno s vrelom vodom, daje parnu kupku kod sinusnih upala kao i infekcija te upale grla.No, uz sve dobrobiti, potreban je oprez.

Bez obzira na to što je višestruko ljekovita, bazga može izazvati i nuspojave, pa se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.