Donosimo savjete kako se čuvati od zaraze hantavirusom koji možemo udahnuti, utrljati u sluznicu oka, unijeti kroz usta,...
SLAVONSKI BROD - Boravak u prirodi i čišćenje zapuštenih tavanskih prostorija - najvjerojatniji su uzroci dvaju novih slučajeva zaraze mišjom groznicom u Brodsko-posavskoj županiji. Zaraze su zabilježene u okolici Slavonskog Broda, konkretnije u susjednim općinama. No, kako nam kaže ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Ante Cvitković, stvarno mjesto zaraze često je teško utvrditi sa stopostotnom sigurnošću. To su tek nagađanja koja ovise o prethodnim aktivnostima zaraženih osoba.
Ivica Galović/Pixsell
U Brodsko-posavskoj županiji zabilježena su dva, inače i najčešća, tipa hantavirusa koji uzrokuju hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom, poznatiju - jednostavnije - kao mišju groznicu. Riječ je o tipovima Puumala (PUUV) i Dobrava (DOBV).
- Svake godine sporadično se javljaju na području cijele Hrvatske, a bilo je i slučajeva kad je došlo do epidemije. Inače su žarišta Lika i Gorski kotar, Karlovac, zapadni dio Brodsko-posavske županije,... Širenje virusa ovisi o brojnosti mišolikih glodavaca poput poljskog miša, voluharica,... koji ga izlučuju mokraćom i izmetom. - pojasnio nam je doktor Cvitković, dodavši kako se čovjek može zaraziti kroz nos, usta, oko, ali i konzumirajući kontaminiranu vodu i hranu.
ndtv.com
- Klinička slika zna biti dramatična. Zaraženi ponekad završe na privremenoj hemodijalizi. - otkriva nam naš sugovornik.
Najčešće su zaraženi oni koji zbog prirode posla često borave u šumi, odnosno, općenito u prirodi i na otvorenom ili oni koji odluče čistiti godinama zaboravljene tavane i garaže u kojima su se skrivali glodavci pa virus udahnu prašinom koju pritom dignu.
- Preporuke su klasične - izbjegavati ležanje u travi, dobro oprati ubrane šumske plodove koje kanite konzumirati, ne ostavljati hranu na otvorenom ili na mjestima kojima mogu pristupiti glodavci, prati ruke, koristiti antiseptik, koristiti masku kod čišćenja ili čistiti bez dizanja prašine (mokro čišćenje). - savjetuje Cvitković.
Virus je prvi put zabilježen pedesetih godina prošlog stoljeća tijekom Korejskog rata, a ime je dobio po rijeci Hantan u Južnoj Koreji. Prva zabilježena epidemija hantavirusa s prijenosom s čovjeka na čovjeka dogodila se u Argentini 1996. godine. Kako piše Faktograf, znanstvenici su dokumentirali još jedno izbijanje bolesti u kojem se virus širio među ljudima 2018. godine. Oba slučaja bila su povezana s varijantom Andskog virusa, koja je jedina poznata varijanta hantavirusa sposobna za prijenos s čovjeka na čovjeka.
