NA spomen bazge sjećanje nas gotovo uvijek odvede u djetinjstvo, koje je većini obilježio - sok od bazge, piše gloria.hr. Jedan je od najjednostavnijih za pripremu jer su potrebni samo cvjetovi bazge, šećer, voda i limun, što su naše bake uvijek imale u kući. No bazga se vratila na velika vrata. Ne samo sokovi (sami i u kombinaciji s jabukom, đumbirom) već su tu i med, čaj, gazirani sok (bazgin pjenušac), liker, pivo s okusom bazge, a kao fina poslastica preporučuju se pohani cvjetovi bazge. Svježe ubrane cvjetove operite, uronite u gušću smjesu za palačinke i kratko pržite na vrućem ulju s obje strane.

Snižava loš kolesterol

Osim što je ukusna, bazga je i vrlo zdrava, a njezina ljekovitost poznata je stoljećima u narodnoj medicini koja je koristi za liječenje upala, probavnih tegoba, žutice, upale mokraćnih puteva, upale jajnika, menstrualne boli i gripe. Bazga se (nekada kao mast, a danas u kremama) koristi protiv pjega, mrlja na koži i akni. Znanstvena istraživanja potvrdila su njezine pozitivne učinke na organizam, najviše na ublažavanje simptoma gripe, prehlade i kašlja, a uz to ekstrakt bazge pomaže bržem oporavku. Sok i čaj od bazge potiču imunosni sustav i pridonose boljem zdravlju očiju. Istraživanja Centra za hranu u Karlsruheu u Njemačkoj potvrdila su da antocijani iz bazge imaju jači antioksidativni učinak od vitamina E i C, što se pripisuje znatnoj količini vitamina C i brojnim fitokemikalijama (antocijani, flavonoidi, terpeni) kojih je toliko puno u bazgi da se ona svrstava uz bok superhrani - bobičastom voću, odnosno brusnici, borovnici, jagodi... Upravo zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja snižava loš kolesterol (LDL) te tako štiti od kardiovaskularnih bolesti, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta u Grazu objavljena u Europskom časopisu za klinički nutricionizam. Može pomoći kod gubitka težine s obzirom na to da ima detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda, a djeluje i kao laksativ i diuretik, čime pridonosi zdravlju bubrega. Istražuje se i njezin ljekoviti potencijal u borbi protiv raka.

Kako je koristiti i čuvati

Nutritivni sastav bazge je impresivan. Od minerala u bazgi su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i selen, a od vitamina u značajnijim količinama sadrži vitamin C (čak 45% preporučene dnevne doze u 100 grama), tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i vitamin A. Od ostalih nutrijenata sadrži znatan udio vlakana (7 g na 100 g). Stablo bazge raste na šumskim čistinama i uz rubove šume. Tu je i berite, a onu uz ceste i naselja izbjegavajte zbog onečišćenja. Iz cvjetova nastaju plodovi koji dozriju i postanu crni, a sadrže sočan crveni sok. Cvjetove možete brati za suhih i toplih dana dok potpuno ne procvatu, a nikako poslije kiše. Koristite ih netom nakon branja. Sušite ih obješene na propuhu kako bi ostali prirodne bijeložute boje, a osušene čuvajte na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, bacite ih. Bobice berite krajem ljeta, kada sazriju.

Mjere opreza
Ne jedite sirovo lišće, cvijet ni bobice
Lišće bazge sadrži toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati. Također nikad ne konzumirajte sirove bobice, koje su otrovne ako se uzmu u većoj količini. Kada se bazga pravilno koristi, nema nuspojava. Trudnice i dojilje trebaju je izbjegavati.