'Ukinuli su nam protutučnu obranu i pozvali nas da se osiguramo. Za osiguranje mog voćnjaka država daje 120 tisuća kuna, a ja 50, što je ukupno 170 tisuća kuna samo za moj voćnjak. Pa mi bi za tih 170 tisuća kuna mogli kupiti raketa da obranimo cijelu okolicu. A govorimo samo o iznosu za moj voćnjak. No, nije ovdje u pitanju nedostatak sredstava, nego sprega ministarstva i osiguravajućih kuća i zbog toga će oni naći novac za osiguranje mog voćnjaka, ali ne i za rakete'
SLAVONSKI BROD - Nevrijeme koje je u nepuna dva tjedna na području sedam općina Brodsko-posavske županije nanijelo štete na usjevima, povrću i voću aktualiziralo je pitanje protutučne obrane, tako da je ta tema bila aktualna i na danas održanoj sjednici Županijske skupštine.
Naime, u Velikoj se vijećnici zgrade županijske uprave o protutučnoj obrani raspravljalo i nedavno, točnije početkom lipnja, kada je pročelnik županijskog UO za poljoprivredu Željko Burazović vijećnike upoznao s podatkom da su u sezonu obrane od tuče, koja starta prvim danom svibnja, prisavska sela ušla bez protutučnih raketa.
- Stanje je takvo da su sve rakete sa istočnog dijela županije dislocirane na drugi dio. U ovoj sezoni nema provedbe protutučne obrane. Učinit ćemo sve da isprovociramo situaciju da se obrana nastavi kao i ranije. - kazao je pročelnik Burazović i danas, odgovarajući na vijećnička pitanja.
Na terenu su, pak, voćari zadnjeg dana prošlog tjedna također istaknuli da je protutučna obrana najučinkovitija. No, mišljenja je jedan od najvećih voćara ovoga područja Branko Branković, kako iza svega stoji 'sprega ministarstva i osiguravajućih kuća'.
- Ukinuli su nam protutučnu obranu, koja je tvrdim 'preučinkovita', i pozvali nas da se osiguramo. Za osiguranje mog voćnjaka država daje 120 tisuća kuna, a ja 50, što je ukupno 170 tisuća kuna samo za moj voćnjak. Pa mi bi za tih 170 tisuća kuna mogli kupiti raketa da obranimo cijelu okolicu. A govorimo samo o iznosu za moj voćnjak. No, nije ovdje u pitanju nedostatak sredstava, nego sprega ministarstva i osiguravajućih kuća i zbog toga će oni naći novac za osiguranje mog voćnjaka, ali ne i za rakete - tvrdi Branković.
To da je protugradna obrana učinkovita s Brankovićem se slaže i Nikola Veočić, koji je protutučne rakete svojevremeno i proizvodio u slavonskobrodskoj Alatnici, a koji se, proteklog tjedna, zatekao s voćarima u Brankovićevu voćnjaku.
- Stalno je pitanje treba li nam protutučna obrana ili ne. Ono što je bitno istaknuti je da postoji teoretska podloga o tome da vrijedi. Mnogi tvrde kako se protutučna obrana koristila samo u komunističkim zemljama, no to nije tako. Pa imaju ju i u Švicarskoj, Austriji, Americi. U Argenetini imaju tvornicu.
Hrvatska je prije rata trošila 50 posto jugoslavenske proizvodnje raketa, a nije
imala ni jednu tvornicu. Srbija je imala tri, Crna Gora dvije i Makedonija jednu tvornicu. Budući
smo mi u Alatnici nešto slično radili prije rata, nakon rata sam dogovorio da radimo protutučne rakete u Brodu i trajalo je to nekih desetak godina da bi bilo ugašeno iz već više puta opisanih i javnosti poznatih razloga vezanih uz globalno tržište. Uglavnom, nakon toga smo došli do situacije da smo, kao i prije rata, i nakon rata počeli uvoziti rakete iz Srbije - priča Nikola Veočić, dodajući kako je danas ključno u cijeloj priči donijeti jasan stav.
- Ono što je meni poznato je kako Hrvatska danas uvozi nekih oko dvije tisuće komada protutučnih raketa. To je tako
smiješna brojka da se treba reći da u Hrvatskoj zapravo nema protutučne obrane
jer sa dvije do tri tisuće raketa ne može provesti sustav obrane od tuče u zemlji. To ne postoji. Imamo preko tri stotine lansirnih postaja i na njih dvije tri tisuće raketa. Pa tu se samo može reći da se ustvari čuva nekakva
državna organizacija protutučne obrane, koje u stvarnosti na terenu niti nema - zaključuje Veočić, naglašavajući kako niti osiguranje niti mreže ne mogu zamijeniti protutučnu obranu.
Istu onu za koju on, dodaje, misli da bi Hrvatska trebala imati jer uz ostalo ima razvijenu jako dobru infrastrukturu, ima radarske centre, lansirne postaje, ima stručne ljude. - Imamo sve, ali sa tisuću - dvije tisuće raketa se ne može raditi - poručio je Veočić.
Iz povijesti
Obrana od tuče, a kao dio umjetnog djelovanja na vrijeme, u Hrvatskoj je počela davne 1956. godine, kad se u organizaciji poljoprivredne službe Križevci krenulo u obranu s raketama do 1.000 m. Rakete su se lansirale sa štapa. Nakon toga, odnosno 1963. godine počela je obrana na području Đurđevca, a 1965. godine u Borincima kod Vinkovaca. Za povijest obrane od tuče u Hrvatskoj vrijedno je spomenuti 1970. godinu. Te je godine na Psunju proradio prvi radarski centar. Već iduće godine u rad sustava obrane od tuče uključen je radar kod Županje. Radarski centar Sljeme počeo je s radom 1972. godine. Na Bilogori je radar počeo s radom 1973, a 1974 godine radari u Varaždinu i Strušcu. Radarski centar Trema kod Križevaca počeo je s radom 1975., a Igrač kod Slavonskoga Broda 1976. godine. Radarski centar Osijek uključen je u rad 1980. godine. (izvor: Agroklub)
