SLAVONSKI BROD - Protekli sunčani dani naveli su neke vinogradare da krenu s berbom ranijih sorti grožđa, pogotovo zbog toga što su najavljivana kiša i pad temperature već stigli i na područje Brodsko posavske županije.

"Na grozdovima je 40 posto štete, pokidan je list i oštećena loza. Uložila sam puno više u zaštitna sredstva i prihranu a dobit ću puno manje. No dobro je i prošlo kako je moglo biti."

Poljoprivredni stručnjaci i dugogodišnji vinogradari ovu godinu opisuju kao tešku vinogradarsku godinu jer su s početkom cvatnje u vinogradima krenule kiše što je loše utjecalo na oplodnju pa u konačnici i smanjilo prosječni prinos. Za razliku od prošle, iznadprosječno dobre godine za sve poljoprivredne kulture, ova je godina lošija zbog manjeg prinosa, no generalno, kažu poznavatelji, kvaliteta grožđa nije upitna, odnos šećera i kiselina je optimalan. Važno je da na početku zriobe nema truleži, ističu stručnjaci navodeći kako i ove godine ima vinogradara kojima je nebo bilo naklonjeno i koji su postigli izvrsno stanje u vinogradima.

Tako je i u manjem obiteljskom vinogradu Ruže Jušćak u Bukovlju gdje su sve radnje vezano uz zaštitu učinjene  na vrijeme pa slatki i sočni plodovi muškata, slankamenke i rizlinga samo čekaju berače. A i vino će, sigurno, kao i proteklih godina biti kvalitetno i zadovoljit će potrebe obitelji i prijatelja.

"Nakon što je led dva puta tukao, imali smo kvar na mehanizaciji zbog čega nismo na vrijeme odradili potrebnu zaštitu. Kroz 48 sati nastala je šteta, pepelnica, peronospora…"

Generalno, može se reći kako je na tristotinjak hektara pod vinogradima u Brodsko posavskoj županiji trenutna situacija relativno dobra, mada ima i onih kojima je tuča prepolovila urod. Takvo je stanje i na tri hektara vinograda Đurđice Jurković u Brodskom Stupniku, gdje je tuča u nekoliko navrata napravila veliku štetu.

- Na grozdovima je 40 posto štete, pokidan je list i oštećena loza. Uložila sam puno više u zaštitna sredstva i prihranu a dobit ću puno manje. No dobro je i prošlo kako je moglo biti. Ovo što je ostalo, zdravo je i dobro, omjer kiseline i šećera je dobar. - kazala je Đurđica koja je prije nekoliko dana brala Pinot i Chardonnay, a sa Graševinom koja se posebice zadnjih godina traži kao sortno vino, kreće iza nedjelje, vjerujući kako ju neće u svemu omesti neko jače nevrijeme.

A upravo nevrijeme i jaka tuča koja se dva puta istresla na 36,5 hektara vinograda Ane Vinković, također na stupničkim brdima, uzrokom su ovogodišnje totalne propasti uroda zbog čega ova dugogodišnja poznata vinogradarka neće ni imati berbu.

- Ne isplati se niti brati. Šteta je 80 do 90 posto. Nakon što je led dva puta tukao, imali smo kvar na mehanizaciji zbog čega nismo na vrijeme odradili potrebnu zaštitu. Kroz 48 sati nastala je šteta, pepelnica, peronospora… i kako se grozd formirao tako je sve više propadao. - kazala je Vinković, svjesna opasnosti na koje se ponekad ne može utjecati. „Idemo dalje", ipak je optimistično rekla, spremajući rezidbu koja kreće u prosincu, jer ova vinogradarka je inače prezadovoljna plasmanom grožđa i vina s čim nema nikakvih problema.

Osim vremenskih neprilika koje znaju biti 'pogubne' za vinograde, vlasnici nerijetko iskazuju nezadovoljstvo i zabrinutost zbog moguće zaraze vinograda s neobrađenih površina. Mnogi su, naime, napustili vinograde u kojima se razvija bolest čije spore putuju kilometrima, a to je objektivna opasnost za ostale nasade koji mogu stradati ako se nešto ne poduzme. Ostavljene vinograde treba iskrčiti ili vlasnike kažnjavati kako je to riješeno u Europi, komentiraju.

Žutica vinove loze

Riječ je o opasnoj bolesti vinove loze koja u Hrvatskoj nije bila poznata do prije petnaestak godina, dok je na području Brodsko-posavske županije primijećena prije desetak godina.

Bolesti vinove loze uzrokovane raznim fitoplazmama nazivaju se još i žutice vinove loze . Kako je, prema nekim izvorima, riječ o jednoj od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, to opreza vinogradarima nikad dosta. U vinogradima u kojima se bolest naime pojavi brzo se širi i poprimi razmjere epidemije, pričinjavajući ogromne štete na grožđu i nepovratno na trsovima. Za širenje bolesti u vinogradu, stručnajci 'okrivljuju' američkog cvrčka, točnije jedini poznati prirodni vektor, kukca koji se hrani sišući sokove iz vinove loze pri čemu usvaja fitoplazme i prenosi na zdrave trsove. Riječ je o opasnoj bolesti vinove loze koja u Hrvatskoj nije bila poznata do prije petnaestak godina. Kako iskorjenjivanje ove bolesti podrazumijeva krčenje i uništavanje zaraženih trsova, možda i čitavih vinograda - to stručnjaci preporučuju upoznavanje s mogućim preveniranjem ili postupanjem u slučaju pojave bolesti.

Na području Brodsko-posavske županije prije desetak godina primijećena je jedna vrsta fitoplazme, na osjetljivijoj sorti Chardonnaya zbog čega su vlasnici iskrčili taj dio vinograda. Premda se bolest u Republici Hrvatskoj još nije 'razmahala', jako je važno, osim edukacije, pratiti situaciju u vinogradima jer bi za kratko vrijeme mogle biti izgubljene tisuće hektara vinograda, ako se bolest ne spriječi na vrijeme.

Riječ je o bolesti koja se prepoznaje po žućenju lišća već od lipnja te uvijanju listova prema naličju. U slučaju zaraze zlatnom žuticom i urod je slabiji, grozdovi se osipaju, smežuraju i suše... Loza pak ugiba dvije do tri godine nakon pojave prvih simptoma i obavezno se mora vaditi iz vinograda kako se zaraza ne bi širila. Od 2013.godine obavezne su mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze. Također posjednici vinove loze u zaraženim su područjima obavezni suzbijati američkog cvrčka. Svakako, oni koji primijete pojavu ove bolesti o tome trebaju odmah obavijestiti fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja.