5589
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Slavonskobrodski Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj, već pet godina od kako je otvoren proizvodi presadnice raznih biljaka uzgojenih u sterilnim uvjetima laboratorija.
Kontinuiranim ulaganjem u istraživanje i razvoj, raznim edukacijama, sudjelovanjima na projektima, suradnjama s visokim znanstvenim ustanovama, kažu kako su svoje ciljeve ispunili.
„Naime, Regionalni centar tvrtka je koja uz ostale djelatnosti, kao što su kemijska analiza plodnosti tla, analizu teških metala u tlu na najsuvremenijem uređaju, atomskom spektrofotometru, analizom aflatoksina na HPLC uređaju, ostvaruje godišnju proizvodnju od 200.000 presadnica cvijeća, bobičastog voća ( malina, aronija, kupina, sibirske borovnice, oblačinske višnje ) te začinskog bilja. No, moramo naglasiti da je Centar najveće uspjehe polučio u proizvodnji Paulownije, kineskog brzorastućeg drveta, vrlo dekorativnog i egzotičnog", navodi direktorica Centra, Anamarija Mađarević.
Gigantska Paulownia, prema podatcima najbrže rastuće drvo na svijetu, sve je zanimljivija i u Hrvatskoj - kako proizvođačima tako i kupcima.Među njima je i broj stranaca koji se u posljednje vrijeme odlučuju za zelene investicije, odnosno sve više ulažu u očuvanje okoliša i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Kako vrijeme prolazi, Paulownia svoju primjenu pronalazi i time rastu interes i prodaja", ističe direktorica.
Od ranije je poznato kako dva resorna ministarstva - poljoprivrede te zaštite okoliša - imaju različit pristup kada je u pitanju uzgoj ove čudesne biljke, zbog kako prvi tvrde njezine invazivnosti – ipak zakonska regulativa nikome ne zabranjuje da proizvodi i sadi Paulowniju.
U slavonskobrodskom Centru, proizvode sadni materijal hibrida za koji je dokazano da nema klijavost.
Inače je sjeme Paulownije klijavo samo u posebnim uvjetima. Drvo brzo raste ali ako se ne poštuje tehnologija za proizvodnju ostat će skromne veličine, poručuju iz Centra, u čijem laboratoriju iz samo dvjestotinjak kvalitetnih pupova mogu proizvesti desetak tisuća sadnica Paulownije, jer posebno vode računa o sprječavanju svake mogućnosti kontaminacije prostora.
Između ostalih, inženjerka Marjana Krišto uvodi pupove u kulturu tkiva. Naime, kako je ranije kazala, dio pupa Paulownije stavlja na pripremljenu hranjivu podlogu a kad se primi ide na podlogu drugačijeg kemijskog sastava, dok se na trećoj podlozi biljka zakorjenjuje i nakon četiri tjedna ide na aklimatizaciju. "To zahtijeva intenzivan rad, nadgledanje vlage i temperature po nekoliko puta dnevno, navela je inženjerka. U ovim uvjetima vegetacijski ciklus traje šest mjeseci a stalnom selekcijom dobiju najveće i najbolje sadnice, koje u prvoj godini sadnje narastu i četiri metra
Oni, pak, koji se upuštaju u sadnju Paulownije moraju imati razvijenu svijest o zaštiti okoliša i onome što žele dobiti. Manji broj sadnica djelatnici Centra prodaju po maloprodajnoj cijeni od 25 kuna i na gradskoj tržnici jer je sve veći broj onih koji žele iskušati sadnju po nekoliko komada, ovog brzorastućeg drveta sa širokom primjenom, u dvorištu, vrtu… Računica je jasna jer ukoliko drvo uspije, korist je deseterostruko veća.
„Drvo Paulownije vrlo je kvalitetno i skupo. Iako je mekano, ima veliku upotrebu u izradi namještaja, furnira, glazbenih instrumenata, brodskoj i avio-industriji. Pored značaja Paulownije kao drvno-prerađivačke sirovine, vrlo je bitna i s ekološkog aspekta. Ni jedna od tradicionalnih metoda razmnožavanja nije pogodna za dobivanje velike količine sadnog materijala, stoga je primjena različitih tehnika kulture tkiva 'in vitro', kakvu zastupa Centar u svojoj proizvodnji, neophodna za dobivanje visoko kvalitetnih presadnica ove biljke" dodaje direktorica ukupno 12 zaposlenika Centra.
Ovo iznimno čvrsto, tvrdo drvo, korisno je i kao vrlo medonosno, a proizvodi i obilje kisika.... Siječe se tek kada je spolno zrelo (s desetak godina), a zbog velike kalorijske vrijednosti uzgaja se i za bio masu.
U prošloj je godini Centar u laboratorijskim uvjetima proizveo ukupno 120 tisuća sadnica što je 20 posto više u odnosu na godinu prije. Uz najveći broj sadnica Paulownije (55 tisuća), proizvedeno je i 15 tisuća sadnica kupine,13 tisuća maline, 11 tisuća sibirske borovnice, sedam tisuća sadnica aronije, pet tisuća gizele, 2000 stevije, 6000 oblačinske višnje, 4000 fotinije i 2000 presadnica duda.
U istim uvjetima u Centru su uzgojene i presadnice ljetnica i cvijeća za uređenje parkova te začinskog i ljekovitog bilja poput bosiljka, origana, ružmarina, mažurana, vlasca, celera, lavande, rabarbare…
Sve to još uvijek nije dovoljno za samofinanciranje Centra, zbog čega Brodsko posavska županija sa izdašnim sredstvima pomaže njihov rad. U prošloj godini su, primjerice, od ukupnih 1.569,085,00 prihoda, 42,81 posto iznosila sredstva Županije, a 57,19 posto Centar je uprihodovao iz vlastitih sredstava.
Želja im je da se taj odnos promijeni kroz veće samofinanciranje, a da bi to i ostvarili, prema riječima direktorice Mađarević, u Centru uz Paulowniju traže neke nove zanimljive biljne vrste koje bi mogli uzgojiti, a koje bi mogle biti put ka povećanju prihoda.