STARO PETROVO SELO - U maloj obiteljskoj tvrtki "Displantarium" iz Starog Petrova Sela, već 25 godina, bave se proizvodnjom voćnih sadnica i ukrasnog bilja te voćnih podloga i sjemena. Rasad­nik od 7,5 hektara "rotiraju" svake četiri godine, na ukupno 38 hek­tara svoje zemlje. Godišnje proizvedu 200 tisuća sadnica 28 vrsta voća, među kojima i one sibirskog limuna, kulture neobične za ovaj dio Hrvatske. Zahvalna biljka u vegetaciji dva i više puta godišnje cvjeta, pa na istom drvetu ima od potpuno malih do zrelih plodova. Najzastupljeniji su orah, lješnjak i kontinentalni badem, ali tu su i breskva, dunja, jabuka, kesten, kruška, kupina, malina...

Orasi i lješnjaci trenutno su hit, ali prodajemo mnogo i šljive, što za neke pred­stavlja iznenađenje s obzirom na poznatu priču o zabrani pečenja rakije. 

Sibirski limun

- Limun imamo više kao egzoti­ku, zanimljiv je ljudima, ali on kao voćka ne može zamijeniti jednu ja­buku. Kontinentalni badem potje­če sa sjevera Italije i podnosi vrlo niske temperature. Za razliku od domaćeg dalmatinskog badema, on cvjeta dosta kasno, poslije cvje­tanja marelica. To su prepoznali kupci iz dalmatinskog zaleđa koji ga rado uzimaju, jer kasnija cvat­nja znači sigurniji urod - kaže vla­snik tvrtke Zvonko Šporčić.

Osim Zvonka, u rad tvrtke uključena je i supruga Đurđica, koja je prije dvije godine dala otkaz u pošti kako bi se u potpunosti priključila obitelj­skom biznisu. Jednoga dana vo­đenje tvrtke preuzet će njihov sin Bruno, student poljoprivrede, koji je već jako dobro upućen u posao. Imaju i četiri zaposlena. Dobro su opremljeni mehanizacijom, ima­ju strojeve za skidanje lista te stroj za vađenje koji je konstruirao sam Zvonko, tako da ni tijekom najjače sezone ne moraju angažirati do­datnu radnu snagu.

- Orasi i lješnjaci trenutno su hit, ali prodajemo mnogo i šljive, što za neke pred­stavlja iznenađenje s obzirom na poznatu priču o zabrani pečenja rakije. Sada je to ponovno krenulo. Aronija, malina i sitno bobičasto voće također idu vrlo dobro. Ima­mo jedan hektar pod ekološkom proizvodnjom i nadam se da ćemo dobiti i ekološki certifikat - ističe Šporčić.

Plasman u Sloveniju i BiH

Osim na hrvatsko tržište, sadnice plasiraju i u Sloveniju te BiH, a za­nimanje za ekološki proizvedene stare sorte iz Starog Petrova Sela pokazali su i Austrijanci. Kandidi­rali su se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i, prođu li, gradit će proizvodnu halu.

- Može li se živjeti od prodaje sadnica? Mora! Najprije podmirimo sve obveze prema radnicima i državi, ali nešto ostane i nama. Iz godine u godinu smo sve veći i jači i sve više se širi­mo. Međutim, ovakav se posao ne može pokrenuti preko noći - za­ključio je Šporčić.