SLAVONSKI BROD - Agrobizov novinar, Miroslav Kuskunović, ovih se dana na portalu pozabavio temom stagnacije i propadanja hrvatske poljoprivrede, ali na nešto drugačiji, Hrvatima puno mrži način - uspoređujući „našu" i srpsku poljoprivredu.

U članku kazuje kako je u više od 20 godina praćenja poljoprivrede često pitao ministre kako to da Srbija u razmjeni poljoprivrede ostvaruje višak i zarađuje, a mi stalno povećamo manjak i imamo ogroman minus. Različiti ministri davali su mu razna objašnjenja - od toga da smo mi bogatiji pa više uvozimo, do toga da slabije razvijene zemlje imaju veću poljoprivrednu proizvodnju, a razvijenije opet više zarađuju od trgovine i takozvanog tercijarnog sektora. Bilo je i onih koji su mu znali reći kako mi uvozimo jer imamo jaki turizam te da pritom treba oduzeti sve ono što sami ne možemo proizvoditi, banane, kavu, i slično.

- No, kako to da je susjedna država postala jedan od vodećih proizvođača i izvoznika voća i povrća? Kako to da su Srbi svjetski rekorderi u proizvodnji malina i među deset najvećih proizvođača kukuruza u svijetu? Kako to da su sve bolji u izvozu GMO soje i sojine sačme?- pita se Kuskunović.

Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2017. uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2,47 milijardi dolara (12 posto više), dok je izvoz bio 22 posto veći i došao do 1,5 milijardi dolara. Kada se sve zbroji imali smo manjak od gotovo jedne milijarde dolara, a on je već sad u devet mjeseci vrijednosno gotovo isti koliko za cijelu 2016.

Istodobno Srbija je u prvih 11 mjeseci prošle godine u bilanci razmjene ostvarila izvoz od 2,94 milijardi dolara, što predstavlja rast od skromnih 0,5 posto u odnosu na rezultate u istom razdoblju 2016. Istodobno, uvoz im je iznosio 1,59 milijardi dolara što je 15,8 posto više od ostvarenog u 2016.

Srpski suficit, odnosno višak u trgovini u razdoblju siječanj-studeni 2017. godine, bilježi značajan pad za 13,1 posto u odnosu na godinu ranije, ali i dalje je izuzetno velik i iznosi čak 1,34 milijarde dolara, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od 154,1 posto.

Lošije rezultate srpske poljoprivrede njihovi stručnjaci pripisuju sušnoj godini te nizu elementarnih nepogoda što je utjecalo na pad u proizvodnji voća i žitarica, uljarica. Unatoč tomu, Srbija i dalje ostvaruje odlične rezultate, posebice u odnosu na nas.

Ako se uđe u malo dublju analizu onda se može vidjeti da u Srbiji u izvozu dominira voće i povrće, s ostvarenim izvozom od 818,1 milijuna USD, te žitarice i proizvodi na bazi žitarica sa 549,9 milijuna USD. Naši podatci za devet mjeseci pokazuju da smo mi voća i povrća izveli u vrijednosti nešto većoj od oko 45 milijuna dolara. Žitarica smo izveli za 128 milijuna dolara. Razlika između Hrvatske i Srbije je već tu ogromna što se izvoza tiče.

- Kada sam prošle godine razgovarao sa srpskim ministrom poljoprivrede, Branislavom Nedimovićem, i pitao ga koriste li hrvatska iskustva u poljoprivredi, on mi je pomalo s ironijom rekao, kako ne žele koristiti naša iskustva, jer smo mi s ogromnim poticajima umrtvili svoje poljoprivrednike i proizvodnju. Imaju naše iskustvo kako smo potrošili silne novce, a rušili proizvodnju, što sebi ne žele dozvoliti. Upravo su iz tog razloga i angažirali vodeće hrvatske pregovarače za poljoprivredu da ih savjetuje, pa sada oni kao privatni konzultanti, susjedima govore koje su sve zamke Zajedničke poljoprivredne politike i na što da paze. - naglasio je u članku Kuskunović.

Ostatak članka s usporednim podatcima o izvozu Hrvatske i Srbije možete pronaći OVDJE.