SLAVONSKI BROD - Hrvoje Veber i Andro Guberac iz Slavonskog Broda, Davor Terihaj iz Brodskog Stupnika te Vinko Mlađen iz Rešetara, jedini su pčelari iz Brodsko-posavske županije koji će sudjelovati u akciji Školskog mednog dana, u sklopu kojeg će prvašićima diljem Hrvatske biti podijeljen med u nacionalnoj staklenki, o čemu je SBplus ranije pisao OVDJE.

Cilj je ove akcije promocija zdravog načina života, ali i konzumacija domaćih proizvoda te odgajanje budućih potrošača koji znaju prepoznati kvalitetu. Od ukupno 207 pčelara koji će učenicima isporučiti med, najviše ih je iz Zagrebačke (34) i Vukovarsko srijemske županije (29), a najmanje iz Brodsko-posavske županije (četiri), Ličko-senjske županije (dva) te Dubrovačko-neretvanske i Istarske (po jedan).

Zanimljivo, upravo med iz Slavonije jedini je iz Hrvatske registriran u Europi kao izvorni i originalni proizvod te mu je zaštićeno ime. „Slavonski med" je onaj od bagrema, lipe, uljane repice, suncokreta, kestena, hrasta sladuna te cvjetni med. Postotak vode u „slavonskom medu" iznosi maksimalno 18,3 posto, a karakterizira ga i prisustvo peludi iz porodica Brassicaceae, Robinia i Rosaceae.

U grani koja bi joj trebala biti primarna, Brodsko-posavska županija još je jednom na samom dnu. I dok u slavonskim selima još uvijek često možete naletjeti na table na kojima stoji 'Prodajem med', prema izboru pčelara, čini se, među najgorima smo u zemlji. Ni ovaj put u Brodsko-posavsku županiju neće otići veliki dio skupog kolača od dva milijuna kuna.

Trenutno su na području cijele Slavonije registrirane i djeluju 32 pčelarske udruge koje okupljaju 3123 članova koji broje 174.720 košnica. U Upisniku registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla iz kolovoza 2014. godine, izbrojali smo ukupno 62 poslovna subjekta (ne ubrojavši među njih registrirana sabirališta) U Brodsko-posavskoj županiji kojima je opis djelatnosti proizvodnja meda. U najnovijem Upisniku iz ove godine, nabrojali smo ih čak 127 s područja Županije, što znači da se njihov broj udvostručio nakon registracije izvornosti slavonskog meda.

Zašto su pčelari Brodsko-posavske županije prošli tako loše te su im Zagreb i Vukovar oduzeli 'posao godine', ne znamo, no ne bi li bilo puno logičnije bilo da su nacionalne staklenke koje će hrvatski (pa i slavonski) prvašići dobiti na Dan svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, 7. prosinca 2018., bile napunjene jedinim nacionalnim medom - „slavonskim medom".

Tijekom 2016. godine najveći broj pčelara zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji i iznosio je 1.159 (10,13 posto), dok je najmanje pčelara bilo u Šibensko-kninskoj županiji gdje je zabilježeno 315 pčelara (2,75 posto). Najviše pčelinjih zajednica bilo je u Sisačko-moslavačkoj županiji 46.356 (9,35 posto), dok je u istom razdoblju najmanje pčelinjih zajednica bilo u Ličko-senjskoj županiji 10.123 (2,04 posto). U Hrvatskoj je u 2015. godini proizvedeno 11,5 tisuća tona meda. Prosječna proizvodnja meda po pčelinjoj zajednici u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 20,32 kilograma.