SLAVONSKI BROD - Hrvatska će, pohvalio se europskim farmerima Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore na ceremoniji ovogodišnjeg kongresa u austrijskom Linzu koji je okupio oko 400 europskih farmera, u listopadu 2020. godine biti domaćin Kongresa europskih poljoprivrednika organizacije Copa i Cogeca koji se tradicionalno održava svake dvije godine u drugoj državi članici EU, piše Agrobiz.

Međutim, ponosna najava čini se pomalo smiješnom u zemlji u kojoj poljoprivreda polagano umire, a do kraja 2020. godine možda će u velikoj mjeri biti i uništena.

Prema pravilima te Organizacije, predstavnici Copa i Cogece uskoro će posjetiti Hrvatsku kako bi odabrali najbolju lokaciju na kojoj će se održati kongres poljoprivrednika. Novinari neslužbeno doznaju su u igri Zagreb ili Dubrovnik, ali odluka o mjestu održavanja znat će se nakon obilaska potencijalnih lokacija i dogovora sa Hrvatskom poljoprivrednom komorom.

Jasno je, riječi 'poljoprivreda' i 'Slavonija' više ne idu ruku pod ruku pa nema ni spomena o tomu da bi se takav 'hvalevrijedan' skup mogao održati na nekom od mjesta koja bi potencijalno mogla biti 'žitnice Europe'.

- Naša djeca uskoro neće više imati priliku u slavonskim selima uživo vidjeti kravu. Morat će odlaziti na velike farme kod velikih proizvođača kako bi je vidjela. U Slavonskom Kobašu ostala smo nas dvojica koji još prodajemo mlijeko, a prije je svaka kuća, a to je bilo oko 450 domaćinstava, imala barem dvije-tri krave. Sada ja imam 22 krave, a susjed njih 15 i kada ja odustanem od mljekarstva, više Dukatu neće biti isplativo dolaziti u selo pa će i on morati odustati. - na tiskovnoj konferenciji održanoj u kolovozu kazao je Ivan Klasnić, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije i član Izvršnog odbora Udruge OPG-ova Hrvatske „Život", pokušavši dočarati tešku situaciju u Brodsko-posavskoj županiji i poručivši kako ne vrijedi više ići 'glavom kroz zid'.

Potresan opis stanja u hrvatskoj poljoprivredi nedavno je na sjednici Županijske skupštine u Slavonskom Brodu dala Mostovka Ružica Vukovac koja je i sama, kao poljoprivrednica, doživjela da je država, nepoštenim trgovačkim praksama, uvozom i konstantnim spuštanjem cijena robe, doslovno baci na koljena.

U 2015. godini Hrvatska je uvezla 146.562 tone povrća u vrijednosti od 111,6 milijuna eura, a izvezli gotovo pet puta manje. Voća s inozemnom deklaracijom te je godine, pak, bilo 194.392 tone, dok je izvoz hrvatskih proizvoda u ovoj kategoriji bio triput niži - u strane je države otišlo, naime, 65.770 tona našeg voća. Najviše se uvoze banane - 55.913 tona u vrijednosti od 41 milijun kuna. Iza toga slijede agrumi - naranče (25.969 tona) i limuni (12.245 tona), a odmah potom i stolno grožđe (preko 7.000 tona). Iz godine u godinu ta se situacija samo pogoršava, uvoz je sve veći, a izvoz sve manji.