SLAVONSKI BROD - Zrak i njegovo onečišćenje ne poznaju umjetne granice koje su jedni drugima nametnuli ljudi pa tako, dobro je poznato, čestice putuju od jednog mjesta do drugog, a dolazi li zagađenje iz druge države, dodatno je otežano njegovo rješavanje.

U Europi su se proteklih desetljeća ipak znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji. No, koncentracije toksičnih čestica nerijetko su i dalje previsoke pa je nepravedno reći kako su problemi kvalitete zraka u cijelosti riješeni.

Značaj dio Europljana živi u gradskim područjima gdje je onečišćenje neizbježno, a loš zrak nešto na što se s vremenom naviknu.

- Onečišćeni zrak jedan je od faktora koji utječe na nastanak karcinoma, a čestice uzrokuju aterosklerozu i bolesti srca te krvnih žila. Ove razine koje su u Slavonskom Brodu, postoje u većini velikih gradova u Hrvatskoj zbog prometa kao najvećeg onečišćivača. Tamo gdje imamo petrokemijsku industriju, Sisak, Rijeka, Slavonski Brod, poznato je kako su te koncentracije veće. Brođani su, ipak, u najgoroj poziciji jer onečišćenje dolazi iz susjedne države pa imaju manju kontrolu. U odnosu na ostatak Hrvatske, u Slavonskom Brodu je nešto veći broj oboljenja od raka pluća, ali posljednjih godina nema trenda rasta. Za takvo je istraživanje potrebno 25 do 30 godina pa je prošlo prekratko vrijeme da bi se iz toga izveli neki zaključci. No, pušenje je također veliki uzročnik oboljenja od raka pluća. Ne stojimo dobro u odnosu na Europu jer više od trideset posto stanovnika starijih od 18 godina puši kontinuirano. Imamo 7500 barova u Hrvatskoj u kojima je dozvoljeno pušenje. Od nas u Europi više puše jedino Talijani. Društvo mora stvoriti okruženje koje mlade ne potiče da počnu pušiti, a odrasle potiče da prestanu pušiti.- pojasnio je za SBplus Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prilikom gostovanja u Slavonskom Brodu.

Kako tvrdi Europska agencija za okoliš (EAO), onečišćenje zraka je problem na lokalnoj, paneuropskoj i globalnoj razini jer onečišćujuće tvari u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka, kao što je bio slučaj s Rafinerijom Brod koja je utjecala na zrak u Slavonskom Brodu.

Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon danas se općenito u Europi smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje. Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćujućim tvarima ovise o težini utjecaja, od narušavanja respiratornog sustava do prerane smrti.

Oko 90 posto stanovnika europskih gradova, tvrdi EAO izloženo je onečišćujućim tvarima u koncentracijama iznad razina kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se kako sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku, skraćuju očekivano trajanje života u Europskoj uniji za više od osam mjeseci. Osim toga, benzo(a)piren je kancerogena onečišćujuća tvar koji izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najniže razine utvrđene u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Europi.

Izloženost visokim koncentracijama ozona uzrokuje štetu na usjevima, a ipak je velik broj poljoprivrednih usjeva izložen razinama koje premašuju dugoročan cilj Europske unije namijenjen zaštiti vegetacije. Ovo se naročito odnosi na značajan dio poljoprivrednih područja, pogotovo u južnom, središnjem i istočnom dijelu Europe.

Srećom, zrak koji danas udišu Brođani nije onečišćen svim navedenim tvarima, nego je granična vrijednost u lebdećim česticama prekoračena tek kod PM2,5 i PM10, sumporovodika i benzo(a)pirena. Ipak, Grad Slavonski Brod, u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama, nastavlja raditi na poboljšanju životnih uvjeta svih svojih građana, a jedno od njihovih temeljnih prava je i ono na čist zrak.

Sadržaj je realiziran u suradnji sa Gradom Slavonskim Brodom u sklopu projekta "Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu". Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelj projekta je Brodsko-posavska županija. Partneri su: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Grad Slavonski Brod.