SLAVONSKI BROD - Analiza količina oborine Državnog hidrometeorološkog zavoda za svibanj 2019. godine, pokazuje kako su padaline prošlog mjeseca bile znatno veće od višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama - u rasponu od 153 posto višegodišnjeg prosjeka u Kninu (128,3 mm) do 366 posto tog prosjeka u Pazinu (295,1 mm).

Postaje Dubrovnik i Zagreb-Maksimir imale su rekordan broj kišnih dana, a najveća dnevna količina oborine prošli je mjesec izmjerena dana 13. svibnja u Ogulinu i iznosila je 93,7 mm u samo jednom danu. Postaja Zavižan imala je najveću mjesečnu količinu oborine u svibnju 2019. i iznosila je 376,0 mm. U Slavonskom je Brodu prema mjerenjima ta količina iznosila 148,9 mm - sasvim dovoljno da stvori ozbiljnije probleme, kako poljoprivrednicima, tako i ostalim građanima zbog poplavljenih prometnica i podruma obiteljskih kuća.

Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2019. godine opisane su tako stručnim rječnikom sljedećim kategorijama: 'kišno' (šire područje Senja, Zagreba, Knina i Šibenika), 'ekstremno kišno' (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire područje Karlovca, Ogulina i Daruvara te dio sjeverne i središnje Hrvatske ) i 'vrlo kišno' (preostali dio Hrvatske).

To 'vrlo kišno' razdoblje itekako će utjecati i na poljoprivrednike u Brodsko-posavskoj županiji koji, baš kao i tijekom sušnog perioda, već zbrajaju štetu.

Na proljetne je kulture, poput kukuruza, soje i suncokreta, veća količina oborina posebno loše utjecala. Osim toga, zbog niskih temperatura prije mjesec dana biljke gotovo nisu rasle, a izostala je i zaštita od korova. Na mjestima gdje se voda duže zadržavala u poljima, biljaka uopće nema ili je dio prinosa znatno smanjen. Tu su i bolesti koje su neminovne nakon naglog zatopljenja kakvo je uslijedilo sada nakon kišovitog svibnja. Rasad je zbog kiše, također, duže bio u rasadnicima jer se na njive nije moglo pa su poljoprivrednici morali iskoristiti svaki trenutak po prestanku oborina kako bi radili pod vedrim nebom. Kiše su ove godine probleme stvorile i pčelarima jer je bagrem ranije krenuo sa cvatnjom. Problema je bilo i za jagode koje su dosta trunule zbog vode koja se na njih spuštala.

Tuče te grmljavinska i olujna nevremena na brodskom i požeškom području također su uzrokovali štete, a led je ponegdje oštetio voćnjake koji, ipak, ove godine neće biti najveće žrtve vremena.

Uljana repica je u završnoj fazi, a žetva će biti najkasnije krajem lipnja. Dosta je tragova bolesti pa će dio prinosa biti izgubljen. Veliki je i broj štetnika - sjajnika kojeg su se poljoprivrednici teško rješavali, a na čije su suzbijanje dosta potrošili. Agrotehničke mjere također su koštale poljoprivrednike pa buduća zarada sada ovisi o ponudi otkupljivača. Osim toga, gljivične bolesti napadale su klas te ječam i po stabljici i po listu. Osnovni razlog bolesti na žitaricama upravo je vlaga.

Na poljima kukuruza i buče sve je i dalje neizvjesno jer su poljoprivrednici morali ponovno sijati, a sada je pitanje koliko će i što uspjeti niknuti.

Iza poljoprivrednika je, dakle ekstremna i zahtjevna prva polovica godine - suha do sredine travnja, a hladna i prevlažna tijekom svibnja. Sedamdeset litara kiše po kvadratnom metru u prva tri mjeseca i više su nego nadoknadila sljedeća dva u kojima je na polja palo čak 250 litara kiše. No, mada su sad krenule bolesti pšenice, ovogodišnji prinosi trebali bi, ipak, u nekim dijelovima biti dovoljno dobri, a žetva će, zbog kasnijeg dozrijevanja, kasniti desetak dana.

Hoće li i u kojoj mjeri kišoviti svibanj utjecati na porast cijena voća i povrća te proizvoda ovisnih o onome što dolazi sa slavonskih njiva - ostaje tek za vidjeti.