SLAVONSKI BROD - U Hrvatskoj je rak ogroman javnozdravstveni problem od kojeg godišnje obolijeva 20 do 25 tisuća stanovnika, s tim da godišnje umre njih oko deset tisuća. Nažalost, usprkos provođenju javno-zdravstvenih preventivnih besplatnih akcija ranog otkrivanja različitih vrsta raka, odaziv na takve preglede vrlo je mali - iznosi tek 20 do 50 posto. Kod žena je u Brodsko-posavskoj županiji najzastupljeniji rak dojke, dok je kod muškaraca to rak pluća.
- Brodsko-posavska županija vodeća je u broju oboljelih od karcinoma kod muške populacije. Dakle, prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mi na području Županije imamo najveću pojavnost zloćudnih bolesti kod muškaraca. Nažalost, na prvom smo mjestu u toj statistici. Gledajući po broju i vrsti zloćudnih bolesti kod muškaraca najveći broj čine zloćudne bolesti pluća. Iza toga idu zloćudne bolesti crijeva pa prostate i mokraćnog mjehura. Dok su kod žena na prvom mjestu, s visokim udjelom od 25 posto, zloćudne bolesti dojke, zatim debelog crijeva pa pluća. - za SBplus kazao je prim.dr.sc. Darko Jurišić iz Lige borbe protiv raka.
Na javnoj tribini naslova „Onečišćenje zraka i utjecaj na zdravlje ljudi", održanoj krajem prošle godine u sklopu projekta „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu", Brođani su mogli saznati dosta o tomu koliko na njih djeluje onečišćeni zrak te utječe li i on na razvoj spomenutih vrsta tumora.
- Onečišćeni zrak jedan je od faktora koji utječe na nastanak karcinoma, a čestice uzrokuju aterosklerozu i bolesti srca te krvnih žila. Ove razine koje su u Slavonskom Brodu, postoje u većini velikih gradova u Hrvatskoj zbog prometa kao najvećeg onečišćivača. Tamo gdje imamo petrokemijsku industriju, Sisak, Rijeka, Slavonski Brod, poznato je kako su te koncentracije veće. Brođani su, ipak, u najgoroj poziciji jer onečišćenje dolazi iz susjedne države pa imaju manju kontrolu. U odnosu na ostatak Hrvatske, u Slavonskom Brodu je nešto veći broj oboljenja od raka pluća, ali posljednjih godina nema trenda rasta. Za takvo je istraživanje potrebno 25 do 30 godina pa je prošlo prekratko vrijeme da bi se iz toga izveli neki zaključci. No, pušenje je također veliki uzročnik oboljenja od raka pluća. Ne stojimo dobro u odnosu na Europu jer više od trideset posto stanovnika starijih od 18 godina puši kontinuirano. Imamo 7500 barova u Hrvatskoj u kojima je dozvoljeno pušenje. Od nas u Europi više puše jedino Talijani. Društvo mora stvoriti okruženje koje mlade ne potiče da počnu pušiti, a odrasle potiče da prestanu pušiti.- pojasnio je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Samim time, jasno je, na osobno zdravlje svakog od nas, ne utječu samo vanjski čimbenici, nego i to kako sami tretiramo vlastito tijelo te što u njega unosimo, ali i različiti genetski faktori. Strategija bolje brige o zdravlju i prevencija bolesti, svakako bi trebali biti zajednički ciljevi kojima će se težiti na razini cijele zemlje kako bi se probudila svijest stanovništva i kako bismo svi zajedno bili puno zdraviji i sretniji.