SLAVONSKI BROD - Da se s poljoprivredom u Brodsko-posavskoj županiji već duže vrijeme događa nešto loše, svima je odavno poznato. Poljoprivrednici su nezadovoljni cijenom koju dobivaju za svoje proizvode kao i načinom na koji ih država i/ili Europa u poticajima tretira/ju. Puno europskog novca propustili smo uzeti zbog neznanja, neinformiranosti, ali i činjenice da su pravila igre u natječajima postavljena tako da Europa ipak na kraju dobije dio cijelog kolača kada od novog poljoprivrednika napravi pravog poduzetnika.

Naši seljaci pojma nemaju o ekonomiji, marketingu, plasiranju gotovog proizvoda i predstavljanju tržištu.

Velike promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i poslovanju te europske standarde i zahtjeve po pitanju kakvoće proizvoda i njihove deklaracije, iznenadile su naše seljake koji se vrlo dobro znaju brinuti o svom blagu i njivama, ali pojma nemaju o ekonomiji, marketingu, plasiranju gotovog proizvoda i predstavljanju tržištu.

Oni koji imaju sreće da su djecu školovali na agronomskim fakultetima, riješili su problem tako što su taj dio posla prepustili upravo njima.

Financijska, ekonomska i informatička (ne)pismenost slavonskog seljaka

Mišljenje o financijskoj, ekonomskoj i informatičkoj pismenosti naših poljoprivrednika, potražili smo i u odgovornim službama Županije koji se tom granom gospodarstva bave. U tome nas je dodatno potaknuo razgovorom sa zagrebačkim poduzetnikom (op. a. podatci poznati redakciji) koji je izjavio kako je rad sa slavonskim poljoprivrednicima u ovim modernim vremenima kada marketing znači sve ili barem veliki dio toga u prodaji robe, iznimno težak jer sve zapinje već kod osnovne komunikacije - slanja/primanja elektroničkih poruka, a da ne govorimo o poznavanju deklaracija i dozvola koje su potrebne za plasiranje proizvoda na tržište.

- Uvažavam frustracije zagrebačkog poduzetnika zbog nedostatnog poznavanja agroekonomike i marketinga, ali sam uvjeren da će isti i ubuduće rado potražiti te proizvode zbog izuzetne kakvoće istih što je i najveća komparativna prednost , u odnosu na velike industrijske proizvodnje koje imaju kvantitet, ali ne i bonitet koga traže određene destinacije. - za SBplus kratko je komentirao Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije.

Dakle, odgovor i rješenje problema svedeni su na činjenicu kako su slavonski proizvodi toliko savršeni da su dovoljno dobra reklama sami po sebi. Međutim, na modernom europskom tržištu stvari i ne idu baš tako lako. Naime, za sve postoji marketinški plan i strategija koji u sigurno velikom postotku rezultiraju dobrim plasmanom i profitom. Mjesta za kockanje tu jednostavno nema.

Uloga Savjetodavne službe

Pokušaj kontaktiranja Podružnice Savjetodavne službe Brodsko-posavske županije, prošao je neuspješno jer su nas uputili na Ured ravnatelja u Zagrebu, a na naše upite zašto oni nisu mogli pružiti tražene podatke za Brodsko-posavsku županiju ako već u svojim redovima imaju višu stručnu savjetnicu, Jasnu Kladarić, za područje agroekonomike kojem pripadaju postavljena pitanja, nisu odgovorili.

Čini se kako servis za informiranje i savjetovanje poljoprivrednika ne funkcionira baš najbolje ako ne želi putem lokalnog portala, bez uplitanja Zagreba, odgovoriti na jednostavna pitanja o stanju financijske, ekonomske i informatičke pismenosti svojih korisnika, lokalnih poljoprivrednika s kojima bi, navodno, svakodnevno trebali biti u kontaktu pa samim time najbolje i poznavati stanje.

Izbrojali smo kako u brodskoj podružnici Savjetodavne sjedi 13 stručnih suradnika. Ako nitko od tih savjetnika, informatora i stručnjaka za svoje područje, bez dopuštenja Zagreba ne smije komunicirati s lokalnim medijima, nešto je ozbiljno trulo u postavkama cijele priče.

Iz zagrebačkog Ureda ravnatelja, smo, naravno, dobili samo općenite i neprecizne podatke. Upravo ono što smo željeli izbjeći obraćanjem nama bliskim lokalnim stručnjacima od kojim smo tražili realnu procjenu stanja s terena, a ne pokušaj da velikim brojkama obrane svoje fotelje i opravdaju svoje postojanje u poljoprivredi Republike Hrvatske.

Stvari nisu crno-bijele i imamo dosta svijetlih primjera. Razina znanja naših OPG-ovaca iz područja agroekonomike i marketinga je u porastu.

- Stvari nisu crno-bijele i imamo dosta svijetlih primjera. Razina znanja naših OPG-ovaca iz područja agroekonomike i marketinga je u porastu. Savjetodavna služba pokretač je brojnih inicijativa u cilju promocije proizvoda s naših OPG-ova. Slažemo se da postoji puno proizvoda koji su izvrsni, ali nisu prepoznati. Slavonski OPG-ovci su kroz mnoge udruge proaktivni u poljoprivrednoj politici i po našim saznanjima revno prate promjene u zakonodavstvu. Također, na mrežnim stranicama Savjetodavne službe se osim o poljoprivrednim savjetima mogu informirati i o svim novim pravilima i promjenama u poljoprivredi. Savjetodavna služba provodi edukacije i predavanja iz različitih područja važnih za naše poljoprivrednike, pa tako i iz tih područja. Svaki poljoprivrednik može se javiti našim djelatnicima i oni će s njim obaviti individualno savjetovanje u sklopu postojećih „Savjetničkih paketa" koji su za poljoprivrednike besplatni, a financirani su sredstvima Europske unije. Pojedini nositelji OPG-a nisu informatički pismeni i ne služe se internetom, ali imaju djecu koja im u tome pomažu. Savjetodavna služba je za 2018. godinu predvidjela kratke tečajeve za podizanje informatičke i financijske pismenosti. Što se tiče informatičke i financijske pismenosti smatramo da je ona zadovoljavajuća, međutim postoji potreba za dodatan napredak. - poručuju iz zagrebačkog Ureda ravnatelja Savjetodavne.

I ovaj put se rješenje problema vidi u tomu da će nešto obrazovanija djeca pomoći svojim roditeljima poljoprivrednicima. Problem se tako i dalje ne rješava.

Što kažu mladi slavonski poljoprivrednici

Naravno, provjerili smo iz prve ruke kakvo je stanje na domaćim OPG-ovima kroz razgovor s mladim nasljednicima poljoprivrednog gospodarstva s dugačkom uspješnom tradicijom koji su iskreno progovorili o problemima s kojima se susreću.

- Marketinga u poljoprivredi nema. Poljoprivredne proizvode poput žita vozimo ugovarateljima te prodamo onomu tko više ponudi ili najprije isplati. Ako imamo ugovor tijekom cijele godine, repromaterijal je skuplji za čak 50 posto, a proizvod prodajemo onima s kim je ugovor potpisan. Za prodaju konja i svinja tu su višegodišnji kupci s kojima surađujemo ili se taj dio obavlja po preporuci. Surađivali smo sa Savjetodavnom službom, ali nismo zadovoljni njihovim radom. Ona ne služi savjetovanju i upoznavanju poljoprivrednika s problemima, nego organizaciji seminara s banalnim i glupim temama. Tako na predavanje „Uzgoj i očuvanje autohtonih pasmina" pozovu čovjeka koji se 50 godina bavi uzgojem konja ili, na primjer, pokazuju „Pravilno korištenje i rukovanje pesticidima", premda je svakom poljoprivredniku jasno da se neće koristiti neispravnom prskalicom. Još jedan suludi primjer je da magistar biljne proizvodnje mora slušati dodatne sate da bi mogao raditi kao savjetnik poljoprivrednicima. - kazali su nam ukratko dvojica braće u tridesetim godinama svog života koji polako preuzimaju brigu o OPG-u od svog 70-godišnjeg oca.

Osim Savjetodavne, prokomentirali su i aktualne natječaje za prikupljanje poticaja u poljoprivredi te sam postupak prijave.

- Danas je puno toga lakše u poljoprivredi… od mehanizacije do korištenja računala za rješavanje bitne dokumentacije. Nekada su naši roditelji morali po nekoliko puta ići u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi gdje su prijavljivali površine pod poticajima, a danas mi sve odrađujemo iz udobnosti radne sobe. Agroekonomu dajemo podatke o OPG-u, on provjeri možemo li se prijaviti na  određeni natječaj, zadovoljavamo li uvjete. Zatim mu dajemo punomoć i određeni postotak. Novac od poticaja dobije se u tri rate. Ako je iznos od 50 tisuća eura radi se o nepovratnim sredstvima. Međutim, uvjet za to je da ste mladi poljoprivrednik, a mladi su poljoprivrednici nositelji OPG-ova manje od 24 mjeseca i do 40 godina. Ako su nositelji OPG-a više od 24 mjeseca, nemaju pravo prijave na natječaj makar imali 24 godine. To su neke od apsurdnosti uvjeta i pravila natječaja. - dodali su naši sugovornici poljoprivrednici.

Strategije za razvoj naše poljoprivrede očigledno nema.

Strategije za razvoj naše poljoprivrede očigledno nema jer se na temeljne probleme poput pitanja financijskog i informatičkog opismenjavanja ljudi koji od poljoprivrede žive odgovara s "djeca će pomoći" i "ne treba nam marketing pokraj takvih proizvoda". To sve više uviđaju i mladi poljoprivrednici koji pokušavaju sami promijeniti stvari.

Svime navedenim nismo željeli uvrijediti niti podcijeniti sposobnosti i znanje slavonskih poljoprivrednika koji generacijama opstaju radeći najbolje upravo u tom sektoru. Namjera je da ovaj članak bude zvono za uzbunu i poziv na promjene koje su, po svemu sudeći, nužne i to jako hitno. 

Rečeno je samo zagrebana površina problema u hrvatskoj poljoprivredi koja iz dana u dan tone sve dublje i dublje. U budućim ćemo se člancima pobrinuti saznati što i kako rade institucije odgovorne za razvoj svih poljoprivrednih djelatnosti te kakav je njihov učinak u usporedbi s nekadašnjim zlatnim godinama slavonskih polja i štala.