SLAVONSKI BROD - Dvadesetak slavonskobrodskih kružnih tokova i pisanje portala SBplus o njima, poslužilo je prilikom sastavljanja završnog rada naslova „Kružna raskrižja u Slavonskom Brodu", na Prometnom odjelu šibenskog Veleučilišta.

Krešimir Lucić, budući mladi prometni stručnjak, analizirao je značajke i teorijsku podjelu kružnih raskrižja, njihove prednosti i nedostatke kroz sedam velikih rotora u Slavonskom Brodu.

- Kružna raskrižja za razliku od klasičnih pravokutnih raskrižja imaju manji broj konfliktnih točaka, to jest, imaju četiri točke uplitanja i četiri točke isplitanja, dok se kod klasičnih pravokutnih raskrižja pojavljuju 32 konfliktne točke, odnosno, 32 točke presijecanja prometnih tokova. U Završnom radu opisana su kružna raskrižja na području grada Slavonskog Broda. Proces izgradnje tih raskrižja koji se odvija već deset godina - i još uvijek traje zbog budućeg planiranja i razvoja grada - vidljiv je u smislu prometnog uređenja i pozitivnih promjena koje je takvo uređenje doprinijelo gradu. - navodi Lucić.

Kao osnovne prednosti kružnih raskrižja, u odnosu na ostale oblike križanja ulica, navedeno je sljedeće: puno veća sigurnost prometa (s manjim brojem konfliktnih točaka i sa smanjenim brzinama u kružnom toku) uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez čelnih i sudara pod pravim kutom), manji troškovi održavanja, veća propusna moć raskrižja, uz manje proizvedene buke i štetne plinove, kraće čekanje na prilazima (kontinuitet vožnje) i mogućnost propuštanja jačih prometnih tokova, dobro rješenje pri ravnomjernijem opterećenju prilaza i kao mjera za smirivanje prometa, dobro rješenje za slučajeve s više prilaza te mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor.

Kao nedostatci navedeno je sljedeće: slabo rješenje za slučaj velikoga prometnog toka sa skretanjem ulijevo (zbog duljih putovanja, s otežavajućim presijecanjima i preplitanjima); s povećanjem broja kružnih prometnih trakova smanjuje se razina prometne sigurnosti; višetračno kružno raskrižje nije najpogodnije za osobe s posebnim potrebama (slabovidni, invalidi, starije osobe...) te u blizini ustanova za obrazovanje i odgoj (vrtići, škole), zbog kretanja u kolonama, veći broj prilaza i širi prilazi (ponekad); produljena putanja pješaka i vozila u usporedbi s izravno kanaliziranim klasičnim raskrižjima te problemi pri većem biciklističkom ili pješačkom prometu koji presijecaju jedan ili više prilaza prema raskrižju.

Kao najvažniji kružni tokovi dosad izgrađeni u Slavonskom Brodu, navedeni su oni na križanju ulica Gupčeva-Svačićeva, Svačićeva-Lucićeva (kod 'Halajka') te onaj u nastavku Zrinske na Osječku ulicu.

- Ovo rješenje je bilo neophodno zbog izgradnje podvožnjaka na Osječkoj ulici koji je prolazio ispod pruge i uvelike smanjio stajanja u prometu te povećao brzinu kretanja. Dakle, rješenje kružnim tokom je omogućilo uključivanje na Osječku ulicu koja je vrlo prometna i koja je izgradnjom podvožnjaka dobila svoju neprekidnu liniju kretanja. - o jednom od brodskih kružnih tokova navedeno je u radu.

Ukupna ocjena potrebe za brodskim kružnim tokovima više je nego pozitivna.

- Kao mladi vozač i poznavalac prometne struke mogu reći da su ova rješenja olakšala odvijanje prometa u cijelome gradu koji je vezan nizom takvih rješenja. - zaključuje autor rada kojeg je u cijelosti moguće pročitati OVDJE.

Ipak, iz gradskog Projekta naziva „Plan održive urbane mobilnosti - urbano područje Slavonski Brod" o kojemu je SBplus više pisao OVDJE, vidljivo je kako su gradskom području (posebice onom užem) potrebne brojne promjene kako bi ono postalo idealno - barem s prometnog aspekta.