SLAVONSKI BROD - Europska komisija ocijenila je ovaj tjedan kako Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor i pozvala Vijeće neka Lijepu uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

To znači kako će Hrvatska uskoro i kada su u pitanju granice postati dio europskog prostora unutar kojeg se 400 milijuna ljudi slobodno kreće. Od 28 članica Unije, u Schengenu nisu Ujedinjena Kraljevina, Irska i Cipar – tri otoka – te Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Od država koje nisu članice Unije, u Schengenu su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Sve te zemlje dat će povjerenje Hrvatskoj čija će granica, u najvećoj mjeri sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, činiti dio vanjske granice Europske unije. Time će i granični prijelazi u Brodsko-posavskoj županiji dobiti na važnosti, odnosno, morat će dodatno postrožiti kontrole. Posljednjih godina već su učinili značajne pomake pa provjera putnika i robe nikad nije bila toliko temeljita.

Sve to odnekud treba i financirati pa je uz inicijalnih 120 milijuna eura koji su ispregovarani još 2011. za pripremu Hrvatske za Schengen, u mandatu ove Vlade uloženo dodatnih 150 milijuna eura za jačanje različitih aspekata nadzora granice, policijske suradnje ili politike azila i migracije.

Granični prijelazi u Brodsko-posavskoj županiji, odnosno, oni na sjeveru BiH, neprestano su (pre)opterećeni, a svilajski bi most, čije se otvorenje očekuje početkom 2020. godine, trebao barem djelomično rasteretiti i onaj slavonskobrodski - barem kada su u pitanju brojna teretna vozila koja njime prolaze. Njih je 2018. godine bilo čak 18,8 posto više nego 2017. godine, ukupno 145 tisuća.

Tijekom 2018. godine na Graničnom prijelazu Slavonski Brod evidentirano je 34 posto manje putnika nego 2017. godine, njih nešto više od četiri milijuna i 450 tisuća, no broj osobnih vozila smanjen je tek za tek 0,9 posto pa ih je u kolonama, nerijetko i duže od sat vremena, stajalo milijun i 699 tisuća. I autobusa je prošle godine na granici bilo više, 29.743 - što je povećanje od 5,3 posto.

Po svim tim brojkama, Granični prijelaz Slavonski Brod deveti je u Republici Hrvatskoj prema broju prometovanja putnika i vozila, ali prvi prema Bosni i Hercegovini jer se upravo u njega 'slijevaju' svi oni koji iz Europe putuju 'dolje'.

Hoće li ta činjenica doprinijeti novim gužvama kada službeno postanemo dio Schengena i rubna linija Europe - pokazat će tek vrijeme, no sudeći prema promjenama 'na granici' do kojih je već došlo samim stupanjem u Europsku uniju, slavonskobrodske bi prometnice koje vode do savskog mosta, posebice 'u sezoni', mogle postati još zagušenije vozilima.