SLAVONSKI BROD - Iduća godina za Republiku Hrvatsku, što se članstva u Europskoj uniji tiče, donosi nekoliko promjena među kojima je i pristupanje Schengenskom prostoru.

Nakon što je sastankom Vijeća ministara za pravosuđe i unutarnje poslove 12. ožujka 2015. godine predana „Izjava o spremnosti Republike Hrvatske za početak postupka schengenske evaluacije“, uslijedile su aktivnosti kojima su u dogovoru s Europskom komisijom započele procjene o ispunjenosti svih uvjeta za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj.

Proces ostvarenja uvjeta i konačno 'zeleno svjetlo' pristupu schengenskom prostoru, Hrvati su provodili i čekali osam godina. Čini se kako će se 'odužiti' provedba još jednog sustava koja bi trebala započeti usporedno sa schengenskim mehanizmima nadzora, kontrole i razmjene podataka kojima će Hrvatskoj biti odobreno korištenje.

Riječ je o ETIAS sustavu namijenjenom posjetiteljima država članica Europske unije koji dolaze iz trećih zemalja. Sustav je bio najavljivan za svibanj 2023. godine, međutim, provedba je  odgođena za studeni sljedeće godine. Ovim bi se sustavom građanima starosne dobi između 18 i 70 godina, koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Moldavije, Izraela i Velike Britanije (označeno narančastom bojom na karti ispod), ulazak naplaćivao sedam eura.  

ETIAS.com, Karta zemalja iz kojih je potreban ETIAS

Pristojbu će biti moguće platiti putem interneta, odnosno, za to namijenjenim mrežnim stranicama i/ili aplikacijama. Procjena je kako bi postupak trebao trajati do četiri tjedna, a odobrena dozvola za ulazak u schengenski prostor vrijedit će tri godine za bilo koju od zemalja članica. To znači kako će i oni koji iz BiH u Hrvatsku ulaze preko Graničnog prijelaza Slavonski Brod, trogodišnju dozvolu plaćati sedam eura iliti 52 i pol kune.

Premda će dodatan nadzor olakšati provjeru sigurnosti na graničnim prijelazima u Hrvatskoj, u susjednim je zemljama već iskazana zabrinutost, a posebno u Bosni i Hercegovini.  

- Ulazak Republike Hrvatske u Schengen novi je izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan kako će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika. - za Klix.ba kazao je dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković.

Dopredsjednik Vuković pritom je podsjetio na probleme sa zastojima i kolonama do kojih je došlo na granici između Hrvatske i Slovenije, a iz kojih, kako smatra, u ovom slučaju treba izvući lekciju.  

- Mi s Hrvatskom, u međunarodnom cestovnom prometu putnika, imamo devet graničnih te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih devet, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove. To su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 - dodao je.

Zbog neusklađenosti radnog vremena dvaju zemalja, prijevoznici robe mogli bi, ako dođu na granicu u primjerice 16 sati, čekati skroz do jutra kako bi prešli granicu.

- Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom, koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi konvertibilnih maraka, 72 posto roba izvozi se na tržište EU-a, upravo preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali pet do deset sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme. - zaključio je Vjekoslav Vuković.

Pored zastoja u trgovačkom, očekuju probleme i u putničkom prometu jer ulaskom Hrvatske u Schengen granica između Hrvatske i Slovenije više neće biti toliko stroga za putnike iz trećih zemalja, već će ulogu 'strožeg' nadzora i detaljnijih pregleda preuzeti Hrvatska.