SLAVONSKI BROD - Slavonskobrodska Lučka uprava organizirala je danas svečanu konferenciju i obilazak povodom završetka projekta „Izgradnja i unapređenje infrastrukture u Luci Slavonski Brod" koja je započela u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, a nastavila se na mjestu koje je posljednjih godina bilo jedno od najskupljih gradilišta u ovom dijelu zemlje.

Radovi koji su započeli 18. kolovoza 2018. godine dovršeni su u siječnju ove godine. Razlikom od oko pola godine, 'probijen' je 22-mjesečni rok, ali opravdano - zbog visokih vodostaja i pandemije koronavirusa koja je utjecala na isporuku pojedinih materijala.

Jurić: 'Jedini smo u posao ušli bez tradicije'

- Luka se dugo gradila. Naravno, uvijek su u pitanju financijska sredstva. U posljednje dvije godine uspjeli smo ih osigurati. Luka je napokon gotova te je spremna za carinsku slobodnu zonu koju moramo aktivirati zbog roba u okruženju. Sam građevinski dio bio je iznimno zahtjevan i dobili smo pohvale od inozemnih i zagrebačkih investitora. Maksimalno smo pazili i na uštede. Kada su u pitanju Grad Slavonski Brod i Općina Klakar, očekujemo suradnju u obostranom interesu, a to su buduća zapošljavanja. Namjeravamo dio mladih ljudi koji su iselili 'povući' natrag. U Luci koja je nedavno dobila uporabnu dozvolu pretovarili smo više od osam milijuna tona robe. Za razliku od naših kolega i na moru i na rijekama, jedini smo u posao ušli bez tradicije. Krenuli smo od nule i ovo je veliki uspjeh za nas. - kazao je Marijan Jurić, ravnatelj Lučke uprave Slavonski Brod, najavivši izgradnju velikog energetskog centra na području Luke i putničkog pristaništa uz Brođanku nadomak centru grada.

Projekt vrijedan gotovo 110 milijuna kuna (bez PDV-a) provođen je četiri kilometra jugoistočno od grada Slavonskog Broda, na lijevoj obali rijeke Save u Industrijskoj zoni Bjeliš. Nakon provedenog postupka Javne nabave, 20. srpnja 2018. godine, zaključen je ugovor o radovima sa izvođačem GH Holdingom d.o.o. iz Ljubljane.

U izgradnju utrošeno 17 tisuća kubika betona

- Za GH Holding ovaj posao koji je vrijedan nešto manje od 14 milijuna eura, financijski nije velik zalogaj jer godišnje u prosjeku realiziramo poslove ukupne vrijednosti između 50 i 60 milijuna eura. No, prema količinama utrošenih materijala, ovo je jedan od većih projekata. Fascinantno je da smo na duboko fundiranje (15 metara u dubinu ispod današnjeg nivoa rijeke Save) utrošili 6800 kubika betona. Na gornju konstrukciju, pak, utrošili smo 7500 kubika betona. Na betonske platoe i ploče na kojima leže kolosjeci utrošili smo više od 3000 kubika betona. Ukupno je, dakle, ovdje ugrađeno 17.000 kubika betona i gotovo 2000 tona čelika. - kazao je Tomaž Tušar, voditelj radova iz GH Holding-a, glavnog izvođača radova iz Ljubljane.

Ulaganje Lučke uprave Slavonski Brod u operativni dio lučkog područja obuhvatio je izgradnju vertikalne obale i dva pristaništa, vezove broj četiri i pet koji se nastavljaju na već izgrađenu vertikalnu obalu i treći vez, potom izgradnju RO/LA terminala, kontejnerskog terminala s pomoćnim objektima, hidrantske mreže i elektrovoda s vanjskom rasvjetom.

Kunštek: 'Upravo ovako se to radi u Europi'

Sve to trebalo bi znatno poboljšati uvjete za rad operativnog dijela luke te povećati količine tereta za pretovar, ali i potaknuti industrijski i gospodarski razvoj područja vezanog za luku.

- Ovo je hrvatska luka europskog značaja. S obzirom na situaciju razvoja uređenja plovnih puteva, na tom bi polju trebalo više poraditi i intenzivirati to uređenje. Sisak koji je okruženje Zagreba i potencijalni logistički centar za središnji dio Hrvatske u tom bi se kontekstu trenutačno stavio sa strane. Zbog toga je Slavonski Brod geopozicijski postao luka broj jedan, prvenstveno kao poveznica s Lukom Vukovar i Rajna-Majna-Dunav koridorom. Država je dosad uložila 140 milijuna kuna u Luku Brod u posljednjih deset godina, otkako se priprema dokumentacija. Bili smo dužni poštivati europska ograničenja vezana za zaštitu okoliša, što je prolongiralo postupak, ali osiguralo da se radi na održiv način. Ovako se to inače radi u Europi na unutarnjim plovnim putevima. Luka se ne hrani od obalne crte. Obalna crta u smislu prekrcaja i duljine nije mjera zarade ili onoga što Luka ostvaruje u zaleđu. Sve europske luke se temelje na principu da se kroz sto-dvjesto-negdje i petsto metara operativne obale ostvaruju milijuni kvadrata u zaleđu kroz koje se ostvaruju logistički i gospodarski centri, uslužne djelatnosti, trgovački, industrijski centri. Sve se događa u zaleđu, ono hrani luku. - kazala je Duška Kunštek, ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe, danas predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

Najavili značajna zapošljavanja u djelatnostima vezanima za Luku

Važnost Luke Slavonski Brod uvelike je u njezinu smještaju na granici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine te ona predstavlja prvu i jedinu međunarodnu ulaznu luku Europske Unije. 'Leži' na željezničkom prometnom koridoru deset te se nalazi u neposrednoj blizini njegova čvorišta sa cestovnim koridorom 5C. Kao takva, spaja riječni, cestovni te željeznički promet u ovom dijelu Europe. Luka je povezana s cestovnom i željezničkom mrežom te omogućava pretovar i skladištenje, kao i preusmjeravanje tereta i na unutarnje plovne putove prema Dunavu i Crnom moru. Osim toga, Luka Slavonski Brod preko željezničke je mreže povezana i s najvećim hrvatskim morskim lukama - Ploče, Split, Zadar i Rijeka. Upravo zbog svega toga, ali i dobre suradnje s Lučkom upravom te jedinicama lokalne samouprave, koncesionar Manšped izabrao je širiti se na Slavonski Brod.

- Ovdje ćemo obavljati sve poslove koji se obavljaju u jednoj luci, bila to Luka Ploče, Split, Rijeka, Koper. Sve planiramo dovesti ovdje, postići integraciju pomorskog, željezničkog, cestovnog i riječnog prijevoza. Primarni zadatak ovdje za nas jest dovesti sve benefite rada s lukom u Slavonski Brod. Planiramo uvesti intermodalnu željezničku liniju na dnevnoj bazi prema Slavonskom Brodu, također novi carinski terminal za ovu regiju, poslove pretovara, poslove uvoznog i izvoznog carinjenja, poslove punjenja i pražnjenja kontejnera,... Dakle, apsolutno sve što je potrebno za kvalitetan uvoz i izvoz za jedan gospodarski subjekt u ovom kraju. Kada je u pitanju vrsta robe, tu nema ograničenja. Govorimo o generalnom teretu, od drveta do tekstila. Dakle, sve što svakodnevno koristimo i trošimo. Ako me pitate za zapošljavanja, mogu to usporediti s Rijekom, gdje na godišnjoj razini rastemo 15 posto u smislu ljudstva. Samo Manšped će ovdje imati 40-ak zaposlenih u naredne tri godine, a očekujemo daljnji rast zapošljavanja u carini, kod drugih špeditera i prijevoznika. - kazao je Tomislav Bagarić, član Uprave Manšpeda, naglasivši kako je ovo za njih iskorak u povezivanju ovog dijela Hrvatske s riječkom lukom.

Primjer dobre prakse

O 'težini' i važnosti projekta svjedočili su danas svi sudionici.

- Dva ili tri puta smo morali bježati od velikih voda. Nakon arhitekata, dočekao nas je neravan teren, odnosno, puno iskopina koje je trebalo ravnati, ali krajnji je rezultat vidljiv danas. Ono što, nažalost, ne vidite jest kompleksnost ovih objekata jer sve je, zapravo, zatvoreno betonom. Ispod jednog i drugog dijela objekta postoji jedan niz infrastrukturnih konstruktivnih elemenata. Ono što bih naglasio je to da investicija nije bila probijena, sve je odrađeno unutar ugovorenih iznosa, a rokovi su dijelom produženi radi COVID-a, visokog vodostaja i slično. Nitko nije ozlijeđen. Ovo je pravi primjer dobre prakse jer se radi o kompleksnoj građevini koja je zahtijevala koordinaciju različitih struka. - kazao je Zdenko Tadić, glavni nadzorni inženjer u projektu koji je imao deset nadzornih inženjera.

Podsjetimo, ukupna vrijednost projekta izgradnje lučke infrastrukture iznosi 109.522.655,89 kuna bez PDV-a. Projekt je dijelom sufinanciran u okviru trećeg poziva CEF-a (Instrument za povezivanje Europe) u području prometa u iznosu od 56,74 posto prihvatljivih troškova ili 6.625.741,00 eura, a ostatak je osiguran kreditom HBOR-a te iz vlastitih sredstava Lučke uprave Slavonski Brod.