SLAVONSKI BROD - 'Ručnim prebrojavanjem' pješaka, biciklista, vozila i putnika u javnom gradskom prijevozu, krajem listopada 2019. godine počele su aktivnosti koje su dio Projekta naziva „Plan održive urbane mobilnosti - urbano područje Slavonski Brod". Nazivi projekata većini su građana nerijetko apstraktni, no ovaj je iznimno bitan za stanje u prometu - ne samo na području grada Slavonskog Broda, nego i u općinama Bebrini, Brodskom Stupniku, Bukovlju, Donjim Andrijevcima, Garčinu, Gornjoj Vrbi, Klakaru, Podcrkavlju i Sibinju. Dakle, u svim područjima čiji su stanovnici iz različitih potreba izravno vezani za Slavonski Brod.

Smisao takvog dokumenta u obliku Plana je detektirati problematične prometne točke i predložiti njihova rješenja, a na zadovoljstvo svih koji - bilo osobnim vozilima, bilo javnim prijevozom, biciklima ili nekim drugim prijevoznim sredstvom - prometuju ulicama grada i okolnih općina Brodsko-posavske županije.

Nacrt prijedloga „Plana održive urbane mobilnosti Urbanog područja Slavonski Brod" je gotov i objavljen na stranici Grada Slavonskog Broda ili OVDJE, a sada svi mogu sudjelovati u Javnoj raspravi na način da prijedloge i primjedbe (kako je opisano na istaknutoj stranici) dostave u gradsku pisarnicu.

Uz voditelja projekta doc.dr.sc. Marka Šoštarića, dipl.ing.prom., čak dvadesetero stručnjaka iz tog područja sudjelovalo je u sastavljanju Plana kojemu je službeni izrađivač zagrebački Fakultet prometnih znanosti.

Bavili su se itekako bitnim i 'bolnim' temama za Slavonski Brod - poput politike parkiranja, inteligentnih transportnih rješenja, integracije bicikala i e-romobila u promet, održavanja biciklističke infrastrukture, uklanjanja uličnih parkirališta iz gradskog središta, smirivanja prometa, linija javnog gradskog prijevoza.

Brojni 'zahvati' na prometnicama trebat će i duže od desetljeća kako bi bili provedeni

Ovisno o tomu koliko su velike, značajne i potrebne, promjene su podijeljene u kategorije do kada ih treba provesti - do 2025. ili čak do 2040. godine. Isto tako, prijedlozi su podijeljeni u kategorijama 'učini minimalno' i 'učini maksimalno'.

Kada su u pitanju promjene dnevnog prometnog opterećenja u scenariju „do minimum" za 2025. godinu izračunata su i rasterećenja do kojih bi došlo određenim rekonstrukcijama gradskih prometnica.

Prema tome, kako stoji u Planu, izgradnjom spoja Splitske i Cetinske ulice, Vinogradska ulica bi se rasteretila za 42,1% dok bi se promet u Zagrebačkoj ulici povećao za 45,4%. Izgradnjom Istočne vezne ceste, koja bi preuzela 12.189 vozila/dan, Osječka ulica bi se rasteretila za 59,2%. Izgradnjom spoja Svačićeve ulice i Istočne vezne ceste, koji bi preuzeo 15.876 vozila u danu, Ulica Nikole Zrinskog rasteretila bi se za 28,7%. Izgradnjom cestovnog podvožnjaka između Ulice Petra Svačića i Vinogradske ulice, cestovni podvožnjak bi preuzeo 4.175 vozila/dan, dok bi se Ulica Mile Budaka rasteretila za 42,1%. Spoj Ulice Pavla Radića sa Sjevernom veznom cestom preuzeo bi 8.694 vozila u danu. Novi most preko rijeke Save koji bi se spajao na Istočnu veznu cestu preuzeo bi 1.290 vozila u danu, dok bi istočni most preko rijeke Save, koji bi prolazio općinom Klakar, preuzeo neznatno prometno opterećenje. Kao gradske ulice prezasićene prometom u kojima će se stanje pogoršavati ne učini li se apsolutno ništa, istaknute su Svačićeva, Vukovarska, Kumičićeva te Sjeverna i Zapadna vezna cesta.

U scenariju „do minimum" za 2040. godinu, navedeni novi most preko rijeke Save sa spojem na Istočnu veznu cestu preuzeo bi gotovo 5.110 vozila u danu, dok bi omjer prometnog opterećenja i kapaciteta prometnice na mostu iznosio samo 17%.

Ne učini li se ništa, do 2040. godine opterećenje Svačićeve ulice porast će na 22.322 vozila dnevno, dok će Zagrebačkom prolaziti njih oko sedam tisuća. Zrinska ulica tada bi ih morala primiti više od deset tisuća, Osječka 16 tisuća, a Budakova 13.164.

Gradske ulice i sada jedva mogu izdržati veliki broj vozila

Rezultati gore spomenutog 'prebrojavanja' na brodskim ulicama, pokazali su kako je po danu u Svačićevoj 19.635, u Zagrebačkoj 7.842, Krešimirovoj 10.969, Kumičićevoj 11.605, Osječkoj 5.465, Zrinskoj 6.079 i Došenovoj 2.396 vozila.

Parkirališna mjesta koja su boljka centra grada, zbog čega vozači nerijetko krše pravila i 'parkiraju kao stignu', također su analizirana Planom.

- Na području POM-a analizom rezultata prikupljenih podataka utvrđena je prosječna dnevna satna popunjenost svih parkirališnih površina koja iznosi oko 67%. Najveća prosječna popunjenost zabilježena je u periodu od 11 do 12 sati kada je prosječna popunjenost svih analiziranih parkirališnih kapaciteta iznosila oko 96%. Najniže zabilježena popunjenost bila je u jutarnjem periodu (do 7.00 sati) te je iznosila oko 23%. S obzirom na to da je do 7.00 sati zabilježen slab intenzitet dnevnih migracija može se pretpostaviti da se predmetna popunjenost odnosi na stanovnike. Komparacijskom analizom registarskih oznaka je utvrđeno da su zabilježena vozila generirala oko 3.661 sat parkiranja u periodu od 6.00 do 20.00 sati. Slijedom navedenog može se zaključiti da je koeficijent izmjene cijele zone obuhvata oko 4 vozila po parkirališnom mjestu. Isto tako prosječno vrijeme zadržavanja po parkirališnoj površini iznosi oko 2,5 sata. - stoji u Nacrtu prijedloga Plana.

Da su obuhvaćene brojne problematične lokacije, pokazuje i istaknuto križanje ceste i željeznice u Budakovoj. Dio je to na kojem biciklisti često padaju i ozljeđuju se pa je, prema mišljenju stručnjaka, potrebno dodatno unaprijediti prometnu signalizaciju.

Plan se uvelike bavi proširenjem pješačkih zona

Autori predlažu i postupno proširenje postojeće pješačke zone u najužem centru grada. Prema idejnom rješenju, primjerice, od franjevačkog samostana do Kazališno-koncertne dvorane više se ne bi moglo prometovati vozilima uz Savu postojećom ulicom Šetalište braće Radić, nego bi obala za šetače bila proširena. Za dio Mesićeve ispred Hrvatskog doma predlaže se također proširenje pješačke zone uz dozvolu prolaska automobilima. Proširenje pješačke zone bi se trebalo odvijati u sljedećim fazama:

- Faza 1 (širenje pješačke zone u polumjeru od 400 m istočno na povijesnu jezgru grada do Ulice Tome Skalice) - Ulica Matije Mesića (od trga I. B. Mažuranić do ulice Tome Skalice); Ulica Ante Starčevića (od Ulice Petra Preradovića do Ulice Tome Skalice); Ulica Ivana pl. Zajca (od Ulice Matije Mesića do Ulice Petra Krešimira IV.); Ulica Petra Preradovića

- Faza 2: (širenje pješačke zone istočno na povijesnu jezgru grada do Ulice sv. Florijana i Trga Josipa Godlara) - Ulica Matije Mesića (od Ulice Tome Skalice do Ulice Petra Krešimira IV.); Ulica Ante Starčevića (od Ulice Tome Skalice do Ulice Sv. Florijana); Trg Svetog Trojstva; Ulica dr. Vladka Mačeka (od Trga Svetog Trojstva do Ulice Sv. Florijana); Ulica Ivana Filipovića (od Trg žrtava rata do Ulice Sv. Florijana); Šetalište braće Radić (od Savske ulice do Ulice Tome Skalice); Ulica Tome Skalice; Ulica Augusta Šenoe; Trg žrtava rata; Ulica Sv. Florijana (od Ulica Ivana Filipovića do šetališta uz obalu rijeke Save).

Zanimljiv je i prijedlog potpune rekonstrukcije Šetališta braće Radić (od Savske ulice do Skaličine) u pješačku zonu s različitim sadržajima. Drugim riječima, usvajanjem tog prijedloga ne bi bilo moguće vozilima prolaziti uz Savu u najužem centru grada.

Izmicanje osi, širenje pješačkih prijelaza i uzdignute plohe kolnika za smirivanje prometa

'Izmicanje osi' predloženo je za Mesićevu i Starčevićevu radi smirivanja prometa jer se tim ulicama često nepromišljeno juri i zbog toga što imaju 'dobru ravninu' za 'razviti brzinu'. Laički rečeno, ulica bi se rekonstruirala tako da blago skreće. Ovo se čini skupim rješenjem koje bi mogli nadomjestiti drugi učinkoviti prijedlozi.

Uzdignute plohe kolnika koje fizički onemogućuju razvijanje velikih brzina na nekom području također su predložene kao rješenje za smirivanje prometa, primjerice u Krešimirovoj, odnosno, Širokoj ulici.

Do preobrazbe nekih dijelova grada u pješačke zone, predložena su i rješenja koja mogu biti provedena trenutno - poput proširenja pješačkog prijelaza koji direktno s korza vodi na kej, a koji je problematičan jer vozači ne mogu uočiti pješake koji se pojavljuju nakon što prođu zgradu koja je na uglu.

Lijepo je zamišljena i spomenuta pješačka zona kod Trga Josipa Stadlera, ali bi jednim njegovim dijelom kojim sad prolazi dio Mesićeve ulice, mogli prolaziti i pješaci i vozači - dakako, značajno usporeno.

Nepostojanje nogostupa i/ili biciklističkih staza naglašeno je kao jedna od prometnih boljki općina u okolici grada.

Od današnjeg dana pa narednih 30 dana i građani će moći, nakon što pročitaju Nacrt prijedloga Plana, sudjelovati u tomu kako će u budućnosti izgledati Grad Slavonski Brod te koja će prometna rješenja biti prioritet. Iskoristite, stoga, propisani OBRAZAC kako biste dali svoje primjedbe i prijedloge na stručno viđenje prometnih rješenja za slavonskobrodske ulice.