SLAVONSKI BROD - Jučer je u vijećnici Gradske uprave u Slavonskom Brodu održana Javna rasprava o Nacrtu „Plana urbane mobilnosti Urbanog područja Slavonski Brod", a predstavljena je i Strateška studija utjecaja na okoliš u odnosu na taj Plan.

Izrađivači Nacrta s Prometnog fakulteta u Zagrebu najprije su predstavili osnovne dijelove Plana, a potom su otvorili diskusiju s prisutnim zainteresiranim osobama - iz Grada Slavonskog Broda, Hrvatskih cesta, Policijske uprave brodsko-posavske, Brodsko-posavske županije, Zavoda za prostorno uređenje BPŽ,... Građani se predstavljanju Nacrta nisu odazvali, iako je i SBplus najavio Javnu raspravu te usprkos činjenici da su prometne kritike i dalje iznimno česte - kako na društvenim mrežama, tako i u obraćanju redakcijama portala SBplus.

Uz voditelja projekta doc.dr.sc. Marka Šoštarića, dipl.ing.prom., čak dvadesetero stručnjaka iz tog područja sudjelovalo je u sastavljanju Nacrta Plana. SBplus ga je detaljno analizirao OVDJE, a na predstavljanju Nacrta su, uz ranije napisano o toj temi, istaknute još neke bitne stvari koje bi trebale utjecati na učinkovitost prometa u Slavonskom Brodu i rješavanje pojedinih problematičnih prometnih punktova.

Primjerice, zanimljiv je prijedlog stavljanja dijela autoceste koji prolazi uz sjeverni rub grada u funkciju Brođana koji bi tu prometnicu mogli besplatno koristiti.

- Svjesni smo da električne bicikle i romobile treba integrirati u promet. To uvelike ovisi o razvoju infrastrukture. No, jako je bitno i upravljanje teretnim i taksi prometom, uz promjene u sustavu naplate cestarine na autocesti. Imamo autocestu koja je idealno položena u odnosu na grad, a trebala bi biti u funkciji obilaznice, kao u Zagrebu, Rijeci i slično. Onda bi taj dio autoceste bio besplatan za građane Slavonskog Broda, ali bi trebalo biti i više čvorova zbog lakše dostupnosti iz različitih dijelova grada. - kazao je prilikom izlaganja Marijan Jakovljević, mag.ing.traff., naglasivši kako bi teretna vozila time zaobilazila gradske prometnice.

S obzirom na vremensku ograničenost, izlagači su uspjeli tek 'dotaknuti' i predstaviti dio svojih prijedloga.

- Na Cankarevoj ulici, dijelu ispred Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, imamo primjer jednog uređenja cestovnog koridora, gdje smo strogo definirali izgradnju jedne biciklističke rute, odnosno, staze, posebice s obzirom na veliki broj učenika-biciklista, kao i pješački promet u koridoru te ulice. Potom smo analizirali i promet kroz općine koje gravitiraju Slavonskom Brodu, a koje reflektiraju probleme i ostatka Hrvatske. U selima imamo kolne prilaze koji su sa sigurnosnog aspekta iznimno opasni. Ozljede za vozače koji i s manjom brzinom izlete sa ceste, često su fatalne. No, mjere za rješavanje tog problema jako su skupe pa predlažemo da, barem u središtu općina i naselja, kanaliziramo jarke kako bismo u tom cestovnom koridoru podignuli razinu sigurnosti, ali i otvorili dodatan prostor za pješake i bicikliste, a kasnije možda i za parkiranje vozila. Sjeverna vezna cesta zahtijeva pospješivanje odvijanja motornog prometa. Tu predlažemo mjere poput zaštitne ograde, vizualno suženje prometnih trakova radi smanjenja brzine te uočljiviju signalizaciju. Misija našeg Fakulteta su dugoročne mjere i edukacija pa Gradu predlažemo izgradnju jednog poligona na kojemu će najmlađi, ali i oni veći, učiti kako se ponašati u prometu. Na dijelu kod skate-parka prema Poloju također bi mogao biti adrenalinski dio na kojemu bi biciklisti, skateri, roleri, romobilisti, na brežuljkastom terenu brusili svoje vještine. Na taj se način, osim toga, radi promidžba i marketing pješačkog i biciklističkog prometa na području grada. - kazao je dr.sc. Mario Ćosić.

Podsjetimo, u ovaj projekt vrijedan 2,2 milijuna kuna, osim područja grada Slavonskog Broda, uključene su i prometnice općina Bebrine, Brodskog Stupnika, Bukovlja, Donjih Andrijevaca, Garčina, Gornje Vrbe, Klakara, Podcrkavlja i Sibinja.

Ručnim prebrojavanjem prometa, stručnjaci su došli i do projekcija za naredno petogodišnje razdoblje. One pokazuju zbivanja u prometu u slučaju uvođenja promjena do 2025. godine. Primjerice, iz Plana saznajemo kako bi se, izgradnjom spoja Splitske i Cetinske ulice, Vinogradska ulica rasteretila za 42,1% dok bi se promet u Zagrebačkoj ulici time povećao za 45,4%. Potom, izgradnjom Istočne vezne ceste, koja bi preuzela 12.189 vozila dnevno, Osječka ulica bi se rasteretila za 59,2%. Zatim, izgradnjom spoja Svačićeve i Istočne vezne ceste, koji bi preuzeo 15.876 vozila u danu, Ulica Nikole Zrinskog rasteretila bi se za 28,7%. Izgradnjom cestovnog podvožnjaka između Ulice Petra Svačića i Vinogradske, cestovni podvožnjak bi preuzeo 4.175 vozila/dan, dok bi se Ulica Mile Budaka rasteretila za 42,1%. Spoj Ulice Pavla Radića sa Sjevernom veznom cestom preuzeo bi 8.694 vozila u danu. Novi most preko rijeke Save koji bi se spajao na Istočnu veznu cestu preuzeo bi 1.290 vozila u danu, dok bi istočni most preko rijeke Save, koji bi prolazio općinom Klakar, preuzeo neznatno prometno opterećenje. Kao gradske ulice prezasićene prometom u kojima će se stanje pogoršavati ne učini li se apsolutno ništa, istaknute su Svačićeva, Vukovarska, Kumičićeva te Sjeverna i Zapadna vezna cesta. Prometne 'tegobe' u navedenim ulicama Brođani osjećaju već danas.

Dakako, bilo je i primjedbi te komentara prisutnih na Nacrt Plana. Najkonstruktivniji su bili vezani za razvoj željezničkog prometa u smislu prilagodbe te promjene učestalosti i točnosti pojedinih linija. Sadašnji 'vozni red' nepouzdan je i putnici se nerado oslanjaju na njega, a između linija je često prevelik razmak. Kada bi vlakovi veća mjesta sa Slavonskim Brodom povezivali češće i bili točniji te moderniji, zasigurno bi se njima okrenulo više putnika.

Iz Policijske uprave brodsko-posavske upozorili su kako je dinamiku razvoja prometa Zapadne vezne ceste nemoguće predvidjeti bez komunikacije s BiH, odnosno, to je izravno ovisno o zbivanjima na Graničnom prijelazu Bosanski Brod koji je 'usko grlo' te u 'špici sezone' uzrokuje kolone koje se s mosta protežu do naplatnih kućica u Slavonskom Brodu i time paraliziraju dio grada, odsijecajući Naselje Jelas u cijelosti od središta. Nikakav dokument ili Plan kojeg Slavonski Brod izradi, taj problem ne može samostalno riješiti.

Prisutni su postavili i pitanje smislenosti Sjeverne vezne ceste ako će Brođani moći koristiti s njom paralelnu autocestu koja prolazi 'iznad' grada, a kao determinirajući čimbenik u bilo kakvim predviđanjima naglašena je još uvijek neizvjesna gradnja dodatnog mosta preko rijeke Save. Bez toga hoće li ili neće biti izgrađen, smatrao je prisutni predstavnik Hrvatskih cesta Zvonimir Pejić, dipl.ing.prom., nemoguće je raditi bilo kakve projekcije ili pripremati projekte koje za rezultate trebaju imati poboljšanje prometne situacije.

Izrađivači Nacrta posvetili su se i proširenju pješačke zone u širem gradskom središtu, svjesni svih izazova koje to sa sobom nosi u vidu 'oduzimanja' mjesta za parkiranje kojih je ionako premalo.

Zaključak rasprave zdravorazumski je - danas djeca organiziranim prijevozom putuju u 2,5 kilometra udaljene škole, a nekada su takva (i znatno duža) pješačenja bila sasvim normalna. Time se izravno utječe na depopularizaciju kretanja bez automobila, što na svojim 'leđima' Brođani osjećaju već godinama - od onečišćenja zraka uzrokovanog zagušenim prometom do osobnog zdravlja narušenog 'sjedilačkim' načinom života.

S obzirom na to da je savršenstvo u prometu nemoguće postići, nadamo se barem da će dijelovi ovog dobro osmišljenog Plana biti prihvaćeni na korist svih žitelja dijela Brodsko-posavske županije koji gravitira ka gradu Slavonskom Brodu.

Izrada Plana održive urbane mobilnosti i urbanog područja Slavonski Brod, dakako, u skladu je sa širom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za 2017.-2030. godinu. Korisnik projekta je Grad Slavonski Brod, a partner je Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o.

Za sve koji su propustili jučerašnju javnu raspravu 'uživo' i predstavljanje Plana, bitan je podatak da još uvijek nije kasno za primjedbe i preporuke izrađivačima plana jer je Javna rasprava počela 18. rujna, a mora trajati trideset dana.

Korisnik: Grad Slavonski Brod
Partneri u provedbi: Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o.
Vrijednost projekta: 2.207.803,60 kn
Iznos bespovratnih sredstava: 1.876.633,06 kn