'Sam taj pojam industrijskog plina, koji dakle koriste poduzetnici, nema utemeljenja u praksi. Iste su to cijevi, isti plin kao i u sustavima kućanstava. Pogotovo bi, u tom smislu, trebalo izjednačiti poduzetnike koji plin ne troše (samo) za grijanje nego u proizvodnji, npr. pekarnice.'
SLAVONSKI BROD - Krize izazvane pandemijom koronvirusa u Brodsko-posavskoj županiji je bilo, ali ju je njeno poduzetništvo, zahvaljujući prije svega mjerama Vlade Republike Hrvatske i Županije, više nego uspješno prebrodilo - sažetak je izlaganja Željka Burazovića na današnjem Okruglom stolu „Utjecaj pandemije COVID-a na obrtništvo“, održanom u Velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije.
Za ovakav, kako je i sam priznao, gotovo nevjerojatan zaključak, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu ima dokaze „crno na bijelo“.
Željko Burazović
I.B.
- Potporu Vlade Republike Hrvatske za dvije pandemijske godine, u iznosu od ukupno 205,5 milijuna kuna ili 27,5 milijuna eura dobilo je 2325 poduzetnika Brodsko-posavske županije, te je na taj način u njoj sačuvano 15.658 radnih mjesta. Mjere Županije imale su drugi cilj, a to je troškove režija u poslovnim prostorima učiniti našim poduzetnicima prihvatljivijima. Za to im je, u 348 potpora, isplaćeno 3,8 milijuna kuna ili 504,3 tisuće eura, a tome treba pridodati i 3,2 milijuna kuna ili 424,7 tisuća eura isplaćenih seljacima - kazao je, usporedivši potom u brojkama ekonomsko-društveno najtežu, 2020. godinu s pretkriznom 2019.
- Broj registriranih aktivnih obrta u Brodsko-posavskoj županiji 2020. bio je za 77 veći nego godinu ranije. U jeku pandemije, dakle, otvarali su se novi obrti. Zamjetan je bio porast ponude apartmanskog smještaja, gdje su poslovni ljudi osjećali veću zdravstvenu sigurnost nego u hotelima, a i prolazili su jeftinije. Isto tako, 2020. u poduzetništvu bilo je 18.833 zasposlenih, tj. 171 više u odnosu na 2019, a ukupni prihodi gospodarstva županije veći za 460 milijuna kuna. Konačno, izvoz je te najteže krizne godine bio 900 milijuna kuna veći nego 2019., što svjedoči o snazi izvozno orijentiranih tvrtki u županiji - „izdiktirao“ je ponosno Burazović, dodavši da bi ovaj „gospodarski fenomen“ mogli proučavati ekonomski stručnjaci.
Ipak, jedno su brojke - koje su, dakako, važne - a drugo kad ste u cipelama poduzetnika, koji sve negativne posljedice kriza, i spomenute, a još više inflacijske, osjeti svakodnevno na svojoj koži.
- Posla ima, ali puno manje. Jedan račun za plin iznosio mi je 11 tisuća kuna, koji je za isto razdoblje prošle godine bio oko 500 eura (3767 kuna). To je za nas bilo jako teško. Da nije bilo Vladinih subvencija, ne znam bismo li ih uopće uspjeli platiti - kazala je Vera Matok, vlasnica beauty-salona „Top Line“, koja se poduzetništvom u Slavonskom Brodu bavi već četvrt stoljeća.
Poduzetnici se, tvrdi, nekako snalaze kao i u svakoj krizi, pa je tako i njen salon pandemijsku pauzu iskoristio za dodatno osmišljavanje ponude i reklamiranje.
Slične je probleme imao i vlasnik automehaničarske radionice, Slavko Milković.
Slavko Milković
I.B.
- Sve nas je ovo pogodilo. Vladine mjere su koliko-toliko poboljšale situaciju, ali ne koliko bi trebalo. Računi za plin bili su nam veći za otprilike 200 posto. Bez pomoći „sa strane“ mi poduzetnici ne možemo poslovati - kazao je, dodavši da, unatoč činjenici da su zbog ovoga mnogi obrti ugašeni, njegov s radom nastavlja, polučujući sve bolje rezultate.
„Neizdržljivo“ poskupljenje energenata potaknulo je Udruženja obrtnika Slavonski Brod da se „požali“ nadležnim tijelima i potraži pomoć.
Krunoslav Paun
I.B.
- Obratili smo se Vladi RH, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Ministarstvu gospodarstva, Hrvatskoj regulatornoj agenciji… Međutim, konretan odgovor u vezi s budućim mjerama za kontrolu rasta cijene plina zasad nismo dobili. Dosadašnji vauečeri bili su korisni, ali oni ne mogu riješiti problem poskupljenja ovoga energenta za poduzetnike od nevjerojatnih 600 posto - objasnio je Krunoslav Paun, tajni ovoga Udruženja, upozorivši da javnost često, ne razumjevši dobro određene odnose, barata netočnim informacijama.
- Prema našim saznanjima, opskbljivači, kao što su Brod-plin ili HEP-plin, na cijenu plina nemaju zapravo velik utjecaj, nego je tu ključna uloga HERA-e. Nakon 1. ožujka prestaju vrijediti dosadašnja ograničenja, a što će biti dalje, nitko ne zna.
U neizvjesnoj i za poslovanje opasnoj situaciji, mnogi kao spasonosno rješenje ističu stavljanje poduzetnika u obračunsku tarifu kućanstava.
- Svakako bi nam to bilo od velike pomoći. Sam taj pojam industrijskog plina, koji dakle koriste poduzetnici, nema utemeljenja u praksi. Iste su to cijevi, isti plin kao i u sustavima kućanstava. Pogotovo bi, u tom smislu, trebalo izjednačiti poduzetnike koji plin ne troše (samo) za grijanje nego u proizvodnji, npr. pekarnice. One ne mogu podnijeti da im pedesest posto prihoda pokriva račun za plin - apelirao je Paun.
Povod ovom okruglom stolu, koji je organiziralo Povjerenstvo za ravnoravnost spolova Brodsko-posavske županije, bio je Dan žena, pa je predsjednica Povjerenstva, Zdenka Bošnjak, ukazala na položaj i ulogu poduzetnica u ovim izazovnim procesima.
Zdenka Bošnjak
I.B.
- Žene u obrtništvu naše županije prevladavaju jer se mnoge od njih bave uslužnim djelatnostima. Taj je sektor pandemijom možda bio i najviše pogođen, stoga su obrtnice koje su svoje poslovnice morale zatvoriti brojnije od muških kolega. Ipak, cilj nam je također poručiti da, unatoč svim problemima, mnoge to nisi učinile te da su krizu više ili manje, uz pomoć Vladinih intervencija, uspješno „preživjele“.
