SLAVONSKI BROD - Početkom siječnja ove godine ministar državne imovine, Goran Marić, objavio je izmjene Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i time postao najomraženiji ministar za sve Brođane jer je tvrtku Đuro Đaković Holding maknuo s te liste. Tada je pojasnio kako je dosad na tom popisu bilo 49 tvrtki, dok će ih od ove godine biti 40. Dodao je kako je to posljedica sustavne analize stanja te kako su izmjene 'logične, racionalne i ekonomski opravdane'.

„Da bi tvrtka bila na popisu od strateškog interesa, ona mora biti od infrastrukturne važnosti za Republiku Hrvatsku, Republika Hrvatska mora biti vlasnik te tvrtke", kazao je u siječnju Ministar.

Njih ukupno 11 takve očito nisu bile - Autocesta Zagreb-Macelj, Bina-Istra, Brijuni rivijera, Brodarski institut, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Podzemno skladište plina, Središnje klirinško depozitarno društvo, Zrakoplovno-tehnički centar, Luka Vukovar, Zračno pristanište Mali Lošinj i Đuro Đaković Holding.

Danas objavljeno Finino izvješće pokazuje kakve su tvrtke koje su ostale na popisu i koji su njihovi glavni poslovni (ne)uspjesi.

Od 40 trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa, njih 35 sastavljaju i u Registar godišnjih financijskih izvještaja podnose godišnji financijski izvještaj za poduzetnike iz realnog sektora, dok Hrvatska poštanska banka d.d. i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), sastavljaju financijski izvještaj za banke. Ukupno 35 društava i dvije pravne osobe (Jadrolinija i Fina) od strateškog i posebnog interesa za RH, koje sastavljaju financijski izvještaj za poduzetnike, u 2016. godini imale su 42 825 zaposlenih. U odnosu na prethodnu godinu smanjile su ukupne prihode za šest posto, ukupne rashode za 11,7 posto, a povećale dobit razdoblja za 18,1 posto i neto dobit za 111,2 posto te smanjile gubitak razdoblja za 86,7 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u 2016. godini je iznosila 7.237 kuna, što je povećanje od 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupno je kod 12 trgovačkih društava od posebnog interesa za RH, bilo 4.856 zaposleni, što je za 2,2 posto ili 107 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu. Trgovačka društava od posebnog interesa za RH ostvarila su u 2016. godini ukupne prihode u visini od 3,5 milijardi kuna, što je za 7,6 posto manje u odnosu na 2015. godinu te ukupne rashode u iznosu od 3,4 milijarde kuna, što je za 5,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Najveće smanjenje ukupnih prihoda, u iznosu od 327,3 milijuna kuna, zabilježeno je kod društva HŽ CARGO d.o.o.

INA d.d. pripada trećoj skupini kao trgovačko društvo od posebnog interesa u kojem RH ima vlasništvo manje od 50 posto. INA d.d. je iskazala najveći ukupan prihod među 35 trgovačkih društava i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH (koji predaju godišnje financijske izvještaje za poduzetnike), u iznosu od 15,1 milijardu kuna (udio od 35,9 posto u ukupnom prihodu 35 trgovačkih društava i pravnih osoba), što je 15,1 posto manje, u odnosu na prihode ostvarene u 2015. godini.

Iako su, prosječnom bi se promatraču moglo učiniti, na popisu ostale još neke tvrtke koje su višegodišnji 'gubitaši', očito je još nešto Đuru Đaković izdvojilo iz tog posebnog društva.

- Otkad je Đuro Đaković bio gigant, svijet se promijenio šest puta. Kad je Đuro ugovarao poslove u Iraku i Libiji, Nokia je bila tvornica guma. U međuvremenu je uspjela postati jedna od najvećih tehnoloških kompanija u svijetu - i propasti. Sad ponovo raste na nekim potpuno novim proizvodima iz oblasti zdravlja ljudi. Već tada, 2009. godine, shvatio sam kako ta priča, o nekadašnjoj Đurinoj slavi, više ne pije vode. Nakon toliko godina sunovrata i rasprodaje dijelova tvrtke, da bi se živjelo od tako dobivenog novca i neulaganja u novu tehnologiju, nije bilo moguće očekivati progres. Zbog toga, politiku tvrtke pokušavao sam usmjeriti u razvojnom pravcu. Pokušavao sam potaknuti iskorak iz dotadašnjeg mentalnog sklopa rukovodnih i proizvodnih snaga u tvrtki. Međutim, nije išlo. - Tomislav Mazal najbolje je objasnio razlog nazadovanja Đure Đakovića u velikom intervjuu koji je dao SBplus-u nakon što je u prosincu 2017. otišao s čela tvrtke.