SLAVONSKI BROD - Nakon objave članka naslova „Traumatična kupovina Brođanina: Gdje staju ovlasti zaštitara, a počinju prava kupaca?", do današnjeg dana pročitanog gotovo 20 tisuća puta, portalu SBplus obratio se gospodin Marin Knežić-Denić kojemu je zaštitarstvo struka.

Namjera mu je bila podijeliti svoje iskustvo iz zaštitarskog svijeta i predstaviti taj, kako ga sam naziva „kruh sa sedam kora". Iako je cilj našeg članka bio upozoriti kupce na sve što mogu očekivati ulaze li u štićeni objekt ili prostor, a ne kritizirati rad zaštitara koji obavljaju posao za koji su obučeni i plaćeni, zbog interesa javnosti, odlučili smo mu pružiti javni prostor kako bi opisao način na koji netko postaje zaštitar te sve što podrazumijeva to zanimanje.

'Nismo neškolovani, mnoge kolege imaju završene fakultete'

- Mi nismo neškolovani kako mnogi misle, a neke kolege i kolegice završili su i fakultete. Osoba koja stupa u radni odnos za poslove privatne zaštite, prolazi sigurnosnu provjeru od strane MUP-a nadležne Policijske postaje. Način same provjere je takav da se dolaskom policijskih službenika na mjesto prebivališta ili boravišta obavlja razgovor s budućim zaštitarom te se provjerava potvrda o nekažnjavanju koju izdaje nadležni Sud. Kada se cjelokupna sigurnosna provjera dovede do kraja, budućem zaštitaru se izdaje (zaključak) od strane Ministarstva unutarnjih poslova, gdje proizlazi da (isti/a može obavljati poslove privatne zaštite po zakonu NN/16/20 članak 1. Potom osoba mora pristupiti predavanjima koja ukupno traje sto sati, a u kojima je kratko navedeno više osnovnih cjelina za budući posao. Kriminalistička psihologija, poslovna komunikacija, rukovanje vatrenim oružjem, zakon o vatrenom oružju, ovlasti zaštitara - zakonodavstvo privatne zaštite, tjelesna snaga-sredstva prisile, itd. - opisuje obrazovanje zaštitara za SBplus Marin Knežić-Denić.

'Zaštitari nisu semafori, biljke ili nečiji ukras'

Nakon što kandidat uspješno 'odsluša' predavanja koja uključuju i praktični dio, izlazi na stručni ispit pred ispitno povjerenstvo Ravnateljstva policije.

- To je samo jedan djelić „puta" budućeg kandidata. I sam sam krajem 2015. godine krenuo u taj posao ne nadajući se što i kako me čeka. Znao sam podsvjesno da je to izuzetno opasan posao i da najviše u ovom poslu trebate biti dobar psiholog. Ali ono što nisam znao jest sama struktura posla. Koliko je zapravo taj posao složen i psihički težak. Naravno, uvijek je bilo uspona i padova, no upravo je posao „zaštitara u civilu" ili, po našem službenom jeziku „kućnog detektiva", jedan od opasnijih „odjela" tjelesne zaštite kada je riječ o poslu zaštitara. Prvenstveno, specifičan je jer, služite u dva dijela (kako ja volim reći). Prvi dio je komitent, odnosno, klijent koji je naručio uslugu zaštite, a drugi je Zakon koji svakog djelatnika privatne zaštite obvezuje na ljudsko postupanje kada to prilike traže. Zaštitari nisu semafori, biljke ili nečiji ukras, ma koliko god se to nekome činilo da tako. - priča svoje osobno iskustvo i gledanje Knežić-Denić.

'To što je netko redovan kupac, nama ne igra nikakvu ulogu'

I sam je, ipak, svjestan, kako postupanje mora biti korektno s obje strane - zaštitara i onoga kojeg zaštitar pregledava.

- Naravno da osoba kojoj je ograničena sloboda kretanja, može znati zašto je zaustavljena. Na kraju, to je Ustavno pravo svake osobe. Ako zaštitar/ka ima osnovu sumnju (indicije) da je osoba počinila kazneno djelo protiv imovine i osoba, po zakonu može, a i mora, zaustaviti osobu. No, ako dođe do situacije poput one koja se dogodila u Slavonskom Brodu te zaštitar/ka ustanovi kako je osoba uredna, zaštitar/ka uz ispriku i „Hvala lijepa!" rješava „problem". Navedeni gospodin koji kaže da od cijelog događaja ima „PTSP" te da je redovan kupac nama kao zaštitarima ne igra ulogu. Pod tim ne mislim kako nas nije briga, ali mi - iskreno - s time nemamo ništa. Kako sam gore i naveo, mi nismo ukras niti biljke. Pročitao sam članak i, prema opisanom, ne vidim prekoračenje ovlasti niti krivo postupanje Već samo, vidim kolegu/icu koji su odradili posao kako treba. Što bi se dogodilo da osoba nije zaustavljena, a da je nešto ukrala? Prozvan bi bio zaštitar. Nitko od nas neće namjerno nekoga pogrešno zaustaviti, upravo radi toga da osobu ne podvrgnemo sramoti. - kazuje.

'U štićenom objektu morate slijediti pravila'

Gospodin sa zaštitarskim iskustvom dao je kupcima i savjete kako da ne budu sumnjivi. Potrebno je, kaže, tek slijediti pravila objekta u kojemu se nalazite.

- Kako ste dobro i rekli, prilikom ulaska u objekt svi prihvaćaju određeni red i pravila. Jedno od osnovnih je korištenje kolica ili košara. Čemu to služi? Zamislite, primjerice, kada uočite osobu kako artikle u trgovini stavlja u kolica za tržnicu te dolaskom na blagajnu vadi proizvode. Teško je procijeniti je li izvadila sve iz kolica, kamere ne pokrivaju svaki dio. Što napraviti? Takvu osobu valja odvesti u prostoriju za zadržavanje, no 'paljba na zaštitare' krenut će u slučaju da je sve plaćeno. Kako netko od kolega u dućanu veličine četiri tisuće kvadrata ili više, može u istom trenutku pratiti dvadesetero osoba. Ne može i tu dolazimo do onoga što se naziva 'osnovanom sumnjom' ili indicijom. - pojašnjava.

'Paljba na zaštitare' učestala je, no i oni se 'svega nagledaju'

Smatra kako je u svakoj situaciji najlakše „okrenuti mač protiv zaštitara" koji, tvrdi, mora postupati po zakonu, ali i kao čovjek te ne smije dovesti u pitanje čast i ugled osobe, bez obzira na to s čime se svakodnevno suočava.

- Radim posao u civilu već duže vrijeme te sam upoznao različite profile ljudi. Susreo sam se sa osobama koje su bile u potragama sustava MUP-a, bivšim ovisnicima koji kradu kako bi preprodali te namirili dugovanje prema nekoj osobi, psihički bolesnim osobama koje kradu jer njihov um nalaže da moraju, a najgori je susret s preprodavačima, to jest, osobama koje u jednom danu ukradu artikle vrijednosti 5000 kuna, ali ne u jednom dućanu, nego u više njih. (…) Važno je naglasiti kako zaštitar ne legitimira, nego uzimanjem osobne iskaznice upisuje potrebne podatke te pregledom slike ustanovi je li to ta osoba. - zaključuje naš sugovornik.

Zaključak ovog članka jednak je onomu koji je izazvao ovakvu reakciju, a kaže kako zaštitari u štićenom prostoru, kao ovlaštene osobe i prema zakonu, imaju pravo zaustaviti svaku osobu za koju procijene da je ili bi mogla počiniti kazneno djelo krađe. Imaju li kupci učinkovite mehanizme koje će koristiti za traženje zadovoljštine u slučaju da su pogrešno ili bezrazložno osumnjičeni za krađu - pokazat će i epilog slavonskobrodskog slučaja.