MADA smo već dobrano zagazili u jesen, ova će nas tema još neko vrijeme zadržati blizu sunca i mora. Naime, sektor turizma, u smislu ponude i potražnje turističkih putovanja, jedan je od najteže pogođenih pandemijom koronavirusa. S obzirom na to da su značajno stradali primorski gradovi koji žive od turizma, odlučili smo razgovarati s direktorom glavnog ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije. Andrija Krešić objasnio nam je kako je pandemija utjecala na turizam u Neumu, s kojim problemima se turističke zajednice susreću i što je sve potrebno poduzeti kako bi se osigurao daljnji razvoj.

Posebnost Neuma

Bosna i Hercegovina bogata je ostacima iz različitih povijesnih razdoblja s fascinantnim naslijeđem, a istovremeno i s prekrasnim prirodnim pejzažima koji se mogu svrstati među najljepšima u Europi. Pored mnogih vrijednosti posebno se ističe Neum kao jedino općinsko središte u Bosni i Hercegovini s izlazom na Jadransko more.

Zaleđe Neuma gotovo je prazno, a mnogi stanovnici iselili su se zbog nepovołjnih životnih uvjeta, nedostatka vode i kvalitetnog puta. Narod se nekada bavio poljoprivredom, zemljoradnjom i stočarstvom, ali danas živi od turizma. 

Krešić ističe: „Neum je do prije 20 godina nudio samo more i krevet, a uređenjem infrastrukture grada i plaža danas nudimo mnoštvo turističkih ponuda, četiri velika hotela s oko 900 soba i preko 20 obiteljskih hotela. Također, uvijek nastojimo obogatiti ponudu brojnim sportskim i kulturnim događanjima kao što su Etno festival i Hrvatski glazbeni festival, a ove godine organizirano je i Neumsko ljeto gdje su turisti mogli pogledati razne koncerte, predstave ili čak ribarske večeri.” Pored toga, bitno je naglasiti da je Neum smješten na glavnoj magistrali između Dubrovnika i Makarske tako da je idealan i kao stacionarno mjesto za turiste koji žele posjetiti Međugorje, Mostar, Korčulu i slično.

Sezona u središtu pandemije

Danas je teško doći do točnog broja gostiju s obzirom da mnogi turisti ne koriste sustave prijava, a često i vlasnici hotela ne prijavljuju goste ili daju drugačije podatke turističkoj zajednici. Turističke zajednice moraju se služiti boravišnom pristojbom kao najvjerodavnijim mjerilom iako je, objašnjava Krešić, plati samo oko 20% posto turista. Ipak, čini se da je najuspješnija sezona u Neumu bila 2019. godine kada je turistička zajednica brojila preko 250.000 noćenja, a u jednoj noći znalo se pojaviti nekoliko tisuća turista iz Kine, Japana i Koreje.

- Neum je zaista krenuo jednom ekspanzijom, mnogi hoteli su renovirani, privatizirani i podignuti za zvjezdicu više, a onda je nastupila pandemija i zaustavila napredak turizma. Sigurno će nam trebati nekoliko godina da se vratimo na prijašnje brojeve, ali ne odustajemo i borimo se.” Usprkos očekivanjima, Neum je prošle godine imao poprilično dobru sezonu, ali je kratko trajala. „Imali smo puno turista iz Srbije koji inače idu na svoje tradicionalne destinacije poput Crne Gore i Grčke, ali zatvaranjem granica Neum im je postao otkriće. To je doista bila bogata klijentela pa su čak i ugostitelji rekli: „Daj Bože da bude ovako svake godine!”. - kazao je Krešić.

Predsezona je ove godine bila relativno dobra, ali je stala u svibnju i lipnju. Turizmu je pomoglo to što je Neum u svibnju prezentirao svoje turističke ponude Novom Sadu i Beogradu pa su odazvali turisti iz Srbije, ali ipak u manjem broju.

Problemi turističkih zajednica

Sustav Bosne i Hercegovine, iako ima veliki turistički potencijal, nije u potpunosti uređen. Vrlo je teško turističkim zajednicama obavljati svoj posao kada na državnoj razini ne postoji institucija koja se bavi turizmom. Turističke agencije vrlo su rijetke dok Strategija razvoja Neuma postoji, ali se ona uvijek „napravi i spremi u ladicu”. Krešić objašnjava: „Po mom mišljenju, trebamo se fokusirati na povezivanje Neuma sa širim destinacijama i urediti Bosnu i Hercegovinu kao jednu veliku mrežu turističkih središta.” Unatoč brojnim preprekama, turistička zajednica zaista je briljirala na europskim projektima izgradnjom vinske ceste u Hercegovini, obilježavanjem turističkih destinacija, obnavljanjem kulturno-povijesnih spomenika te uređenjem mnogih lokaliteta uz rijeke i jezera. Također se neprestano ističe važnost zajedničkog rada pa je tako u Neumu formirana udruga ugostiteljskih djelatnika koja kroz dogovor nastoji djelovati kao cjelina kako bi turistima pružila najkvalitetnije smještaje i usluge.

Planovi za budućnost

Zaleđe Neuma gotovo je prazno, a mnogi stanovnici iselili su se zbog nepovołjnih životnih uvjeta, nedostatka vode i kvalitetnog puta. Narod se nekada bavio poljoprivredom, zemljoradnjom i stočarstvom, ali danas živi od turizma.

- Smatram da trebamo težiti ka razvitku zaleđa, prvenstveno dovesti vodu i iskoristiti napuštene industrijske zone za gradnju novih ustanova kako bismo vratili stanovnike i garantirali im bolje životne uvjete.” Pored toga, Krešić smatra da se plaže trebaju urediti te da je potrebno osmisliti sadržaje koji će privući mlade turiste i uključiti ih u stvaranje zajedničkih rješenja za poboljšanje turizma. Dobra investicija je revitalizacija pruge pod imenom Ćiro koja vodi do Dubrovnika, a koja je nažalost ukinuta i pretvorena u prometnice i biciklističku stazu. Čini se da bi pruga bila odlična prilika za nove turiste dok bi istovremeno povezala sela iz zaleđa i na taj način unaprijedila turističku ponudu. Krešić govori: „Postoje mnoge stvari koje se mogu doraditi kako bi naši gosti bili zadovoljniji. Neum puno pažnje posvećuje uređenju infrastrukture i čistoći okoline, ali toga nikada nije dosta. Ipak, država je ta koja prva treba dobro funkcionirati. Mislim da je nužno zakonom bolje ustrojiti turističke zajednice i njezine članove te postrožiti mjere za boravišne pristojbe. - naglasio je naš sugovornik.