Trošimo sve više - ali ne na domaće. Trgovci su na udaru velikih kazni - od 3980 do 6630 eura - jer mnogi ne ističu porijeklo hrane koju stavljaju na police. Jedno je sigurno - s njih nestaju domaći proizvodi.
CIJENE dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u siječnju 2026. u odnosu na siječanj 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,4%, dok su u odnosu na prosinac 2025. (na mjesečnoj razini) više za 0,3%.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 7,2%, za Energiju 3,7%, za Hranu, piće i duhan 3,0% te za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1%. Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Usluge, za 2,2%, Energija, za 1,8%, te Hrana, piće i duhan, za 1,0%, dok je pad stope procijenjen za kDonoomponentu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3,4%.
Istovremeno, Jutarnji javlja kako smo, u prvih 10 mjeseci 2025. uvezli voća i povrća u vrijednosti od 638 milijuna eura, a godinu prije za 572,2 milijuna. Dakle, skupo plaćamo i trošimo na tuđe - mandarine, klementine i šipce iz Turske, kivi iz Grčke i Italije, avokado iz Portugala, naranče iz Grčke, grožđe i šljive iz Južnoafričke Republike, breskve iz Čilea, kruške iz Kine, mini lubenice iz Brazila, patlidžan, komorač, mladi luk i srebrenac iz Italije, ljubičasti, kao i hokaido tikve, iz Nizozemske, korabu iz Španjolske,... Tek za većinu jabuka, kelja i kupusa, krumpira, salate kristalke... ovih je dana jasno da su iz Hrvatske pa nije čudno što se deficit vanjskotrgovinske bilance u voću i povrću svake godine produbljuje.
Trgovci su na udaru velikih kazni - od 3980 do 6630 eura - jer mnogi ne ističu porijeklo hrane koju stavljaju na police. Jedno je sigurno - s njih nestaju domaći proizvodi.
