Izgradnja Radničkog doma obilježila je povijesni trenutak u kojemu je radništvo preuzelo aktivnu ulogu u društvenom razvoju.
SLAVONSKI BROD - Početkom 20. stoljeća Slavonski Brod doživljava ubrzani razvoj, a njegovu industrijalizaciju prati jačanje radničkog pokreta. Industrijski rast, proletarizacija sela i dolazak novih stanovnika pretvorili su grad u gospodarsko središte, no radni uvjeti bili su daleko od idealnih. Radnici su se suočavali s dugim radnim satima, niskim nadnicama i nesigurnim zaposlenjem, što je postavilo temelje za organizirano sindikalno djelovanje. U tom kontekstu, izgradnja Radničkog doma 1912. godine postala je ključni događaj koji je promijenio lice grada.
Početak radničkog pokreta u Brodu
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, Slavonski Brod postao je važna industrijska i trgovačka točka u regiji. Iako su obrti i industrija činili značajan dio ekonomije, radnici su se suočavali s nepovoljnim radnim uvjetima. Prvi sindikat u Brodu osnovali su građevinski radnici 1905. godine, a samo godinu kasnije, Brod je prvi put obilježio praznik rada – 1. svibnja. Ta godina označila je prekretnicu u organiziranju radnika, koji su kroz različite sindikalne pokrete tražili bolje uvjete rada.
U tom okruženju rodila se ideja o izgradnji Radničkog doma. Do tada, radnici su svoje sastanke održavali u gostionicama, što je bilo nepraktično i nesigurno, jer su vlasnici često iz straha od represalija vlasti nerado prihvaćali sindikalne skupove. Potreba za vlastitim prostorom, gdje bi se sindikalne aktivnosti, političke rasprave i kulturni rad mogli odvijati nesmetano, postala je očigledna.
Vizija i gradnja Radničkog doma
Na inicijativu najistaknutijih brodskih radnika, među kojima su bili Đuro Salaj, Stjepan Špekl, Mojsije Balać, Mirko Dolenc i mnogi drugi, krajem 1910. godine donosi se odluka o izgradnji Radničkog doma. Financijska sredstva bila su najveća prepreka, no brodsko radništvo pokazalo je nevjerojatnu solidarnost. Radnici su prikupljali novac kroz dobrovoljne priloge, prodajom „utemeljiteljnih karata“ i organizacijom raznih priredbi. Sredstva su stizala i iz drugih gradova, pa čak i iz inozemstva – radnici iz Švicarske, SAD-a, Zagreba i drugih mjesta slali su novac kako bi pomogli svojim drugovima u Brodu.
Gradnja doma započela je u ožujku 1912. na zemljištu kupljenom sredstvima Podružnice građevinskih radnika. Projekt doma pribavljen je besplatno, što je dodatno ubrzalo cijeli proces. Sama zgrada sagrađena je uz veliki doprinos lokalnih radnika koji su dobrovoljno odrađivali radne sate. Na svečanom otvorenju, održanom 20. listopada 1912. godine, okupili su se radnici, građani, politički lideri i kulturna društva, slaveći ne samo zgradu, već i zajedništvo i borbu koja je do njezine gradnje dovela.
Značaj Radničkog doma za lokalnu zajednicu
Radnički dom postao je više od arhitektonske znamenitosti. Bio je to prostor u kojem su se rađale ideje i planirali pokreti koji su mijenjali društvo. U njemu su se održavali sindikalni sastanci, kulturne priredbe, koncerti, predavanja i tečajevi. Zgrada je imala i socijalnu funkciju – kuhinja je služila za prehranu štrajkujućih radnika, a knjižnica i čitaonica pružale su obrazovne sadržaje. Radnički dom je bio središte kulturne i prosvjetne djelatnosti, pod sloganom "U znanju je moć", što je bilo ispisano iznad pozornice dvorane.
Tijekom godina, dom je bio svjedok brojnih važnih događaja. Proslave 1. svibnja, koje su se redovito održavale u njegovim prostorijama, okupile su brojne radnike i građane. Na tim skupovima, lideri sindikata i političkih organizacija govorili su o značenju radničke solidarnosti, a priredbe poput predstave „Prvi maj“ isticale su simboliku borbe za radnička prava.
Osim sindikalnih aktivnosti, u domu su se održavale i brojne kulturne manifestacije. Radničko pjevačko društvo „Proleter“ iz Sarajeva bilo je redovan gost, a domaće dramske i pjevačke skupine priređivale su brojne predstave. Teatar, koji je cvjetao u Radničkom domu, bio je važno sredstvo političke i socijalne edukacije, ali i zabave za radničku klasu.
Prepreke i izazovi
Izgradnja Radničkog doma nije prošla bez poteškoća. Brodski radnici suočavali su se s velikim financijskim izazovima, a domaća politička elita bila je podijeljena u podršci projektu. Dok su neki vidjeli izgradnju doma kao važan korak u jačanju radničke organizacije, drugi su ga smatrali pretjeranim pothvatom i "grandomanijom". Unatoč sumnjama i kritikama, radnici su ustrajali u svojoj viziji.
Godine 1914., samo dvije godine nakon izgradnje, dom je bio mjesto okupljanja za radničke skupove, a sindikalni pokreti postajali su sve snažniji. No, Prvi svjetski rat donio je teška vremena i za Radnički dom. Dvorana doma rekvirirana je za bolnicu, a radnici su mogli koristiti samo preostale prostorije. Ipak, dom je zadržao svoj značaj čak i tijekom rata, organizirajući priredbe i proslave kako bi održao duh zajedništva i solidarnosti.
Nasljeđe Radničkog doma
Više od jednog stoljeća nakon izgradnje, Radnički dom u Slavonskom Brodu ostaje trajni simbol radničke borbe i kulturnog identiteta. Njegova povijest svjedoči o vremenima kada su radnici, suočeni s teškim uvjetima, našli snagu u zajedništvu i solidarnosti. Radnički dom nije bio samo zgrada, već središte društvenog života, mjesto gdje su se oblikovale ideje o boljoj i pravednijoj budućnosti.
Iako su vremena promijenila lice Slavonskog Broda, nasljeđe Radničkog doma i dalje živi. Njegov doprinos radničkom pokretu i razvoju kulturnih aktivnosti ostavio je neizbrisiv trag u povijesti grada i regije. Danas, Radnički dom nije samo povijesna zgrada, već simbol borbe za ljudska prava i socijalnu pravdu, podsjetnik na vremena kada su radnici preuzeli sudbinu u svoje ruke.
