SLAVONSKI BROD - Državni zavod za statistiku 15. je lipnja objavio podatke za svibanj 2022. godine.

Prema priopćenju, cijene su dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na travanj 2022. u prosjeku više za 1,4 posto, a u odnosu na svibanj prethodne godine, zabilježen je porast za čak 10,8 posto.

Pritom je najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupinama Prijevoz (19 posto) te Hrana i bezalkoholna pića (nešto više od 15 posto), a značajno povećanje može se uočiti i u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (oko 9 posto). Inflacija koja se - gašenjem pandemije COVID-19 - kao novi virus širi hrvatskim tržištem, rastuća je briga građana.

S obzirom na to da se cijene proizvoda i usluga te platežna moć razlikuju od županije do županije, upitali smo Brođane i Brođanke kako se suočavaju s trenutnom novčanom zbiljom te što ih najviše zabrinjava.

- Tužno je reći, ali sam se naviknula spajati kraj s krajem. Iz godine u godinu primjećujem kako je iznos koji platim na blagajni sve veći, dok je vrećica kupljenih proizvoda lakša. Prije se to odnosilo uglavnom na prehrambene proizvode i kućanske potrepštine, ali sada cijene rastu općenito. Snalazimo se na razne načine. Moramo biti maštoviti. - za SBplus kazala je Jasmina.

Kako su u borbi s inflacijom potrebne inovativne ideje doznali smo od više sugovornika.

- Što se tiče kupovine, supruga uglavnom o tome vodi računa. Pokušava svesti kupnju na meso i stvari za održavanje osobne te higijene doma, no cijene su značajno porasle. Imamo malo veći vrt u dvorištu kuće pa smo se još prije godinu dana odlučili uložiti više truda da samostalno uzgojimo barem povrće i nešto voća za osnovne potrebe. Mene više brinu cijene goriva jer mi je automobil nužno potreban za posao. Baš danas sam natočio možda dvije trećine rezervoara benzinom za otprilike 460 kuna, što me prije koštalo možda 300 kuna. - istaknuo je Ivica.  

Starijim stanovnicima Slavonskog Broda, osim cijena proizvoda, brigu zadaju režije.

- Živim sama, djeca rade u inozemstvu. Mirovina mi je mala pa šalju novce, premda mi je žao jer znam da ni njima nije lako zaraditi plaću. Kako sam sama ne trošim puno. Najveći problem predstavljaju režije pa me djeca nagovaraju da se preselim kod njih u Njemačku, no ne želim ostaviti kuću tek tako. Voljela bih kad bih njima mogla ostaviti nešto u nasljedstvu pa ću se truditi održavati kuću dokle god mogu. Ovdje sam odrasla i tu mi je poznato, a ne bih htjela niti njima biti dodatan teret. - kazala nam je penzionerka Ruža.  

Osim značajnog rasta cijena, još je pola godine preostalo do prelaska s kune na euro. Dvojni prikaz cijena i postupan prelazak, predstavljaju najveću noćnu moru vlasnicima manjih obrta i trgovina.

- U velikim centrima cijene su u kunama najčešće izražene u obliku 'toliko kuna i 99 lipa' pa tu jednu lipu zaokružimo na kunu više. Iskreno, ne znam kako će 'zaokruživanje' ići kada počnemo uvoditi euro. Kod mene su cijene, kao što vidite, uglavnom zaokružene, pa me, što se mog posla tiče, ne brine previše kako ću se ja nositi s tim. Ono što mi se vrti po mislima je činjenica kako su moji kupci u velikom postotku stariji ljudi. Smatram da će njima najteže pasti promjena valute jer su stekli naviku plaćanja u kunama. Onome tko će primati mirovinu od, primjerice, 200 eura, izdvojiti deset za majicu ili košulju, zvučat će previše. - zaključila je Željka.

Za vidjeti je kako će se stanovnici grada - u kojem, prema podatcima popisa stanovništva iz 2021. godine, najveći udio čine starosne grupe od 55 do 70 godina, a plaće su, pritom, među najniže zabilježenim u Republici Hrvatskoj (- 18 posto) - izboriti u, čini se, najgoroj do sada, novčanoj krizi 21. stoljeća.