SLAVONSKI BROD - Zefiro torna opjevava Zefirov povratak Claudio Monteverdi u madrigalu iz zbirke Scherzi musicali (1632.) unoseći u Rinuccinijeve stihove uzbuđenje, strast i slatki nemir ranobaroknih prepleta vokalno-instrumentalnog tkiva. Nemirni Zefir posljednjih desetak godina sve intenzivnijim strujanjima uzburkava tkivo kulturnog života Slavonskog Broda, otvarajući nova vrata i pružajući drugačiji pogled na umjetnost kao produkt proživljenoga ljudskog iskustva. - piše portal 'glazba.hr' i autorica članka Mirta Špoljarić.

Možda ima nešto i u činjenici da su u ovih dvadesetak godina novoga milenija muzejske ustanove doživjele najdublju transformaciju svoje djelatnosti i uloge u društvu, odnosno morale su brzo i efikasno odgovoriti na pitanja 'što smo' i 'čemu/komu služimo'. Rezultiralo je to aktivnim uključenjem jedne muzejsko/galerijske ustanove u sve pore kulturnog života Slavonskog Broda.

Riječ je o Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda, koja je u proteklim godinama nadrasla svoju prvotnu ideju te je postala ustanova koja uspješno kreira dinamičan prostor umjetnosti, umjetnika i publike najrazličitijih vrsta, žanrova i usmjerenja. U tom je kontekstu i promišljanje glazbenog života grada dobilo novu dimenziju.

Zefir je učinio svoje!

Ustanova temeljena na umrežavanju

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda složena je ustanova koju čine četiri kulturne niše: Galerija Ružić, Spomen-dom Dragutina Tadijanovića, Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić (popularno zvan Kuća Brlić) i Interpretacijski centar Kuća tambure - Slavonska notna bajka. Galerijina kulturna priča započela je 1995. godine kada je u obnovljenom dijelu brodske Tvrđave osiguran prostor za prezentaciju i pohranu djela koja je rodnom gradu potkraj života darovao kipar i slikar Branko Ružić.

Iz sfere likovne umjetnosti Galerija umjetnina proširila se prema svijetu književnosti kada je 2008. godine otvoren Spomen-dom zahvaljujući još jednoj umjetničkoj donaciji rodnome gradu, ovoga puta Tadijanovićevoj. U tim vremenima djelovao je i Likovni salon Vladimir Becić kao izložbeni prostor, koji je danas sastavni dio Kuće Brlić. Put dalje ka književnosti i povijesti nastavljen je 2022. godine otvaranjem obnovljene Kuće Brlić, a zaokružen korakom u prostor glazbene umjetnosti s prošlogodišnjim otvorenjem Kuće tambure.

GUGSB

Voditi ustanovu koja u svom sastavu ima četiri različite podustanove na četiri lokacije, obuhvaćajući sve (ili gotovo sve) vrste kulturnih djelatnosti (umjetničkih praksi) namijenjenih raznim podvrstama ciljane publike, izrazito je zahtjevan zadatak koji podrazumijeva 'istovremeno voditi brigu o organizaciji, programima, financijama, zaposlenicima, tehničkoj infrastrukturi i komunikaciji s javnošću te se prilagoditi potrebama svih dobnih skupina', ističe ravnateljica Galerije umjetnina Romana Tekić.

Galerija zapošljava deset djelatnika, od kojih je pet stručnih, a 'upravljanje ovako razgranatom institucijom s relativno malim timom zahtijeva izuzetno dobru organizaciju rada, postavljanje prioriteta i često multitasking', pri čemu je važno imati, Tekić ističe, 'fleksibilan i interdisciplinaran tim koji može raditi na projektima iz različitih područja umjetnosti'. S obzirom na to da programe provode na četirima različitim lokacijama, Galerija se suočava s raznim financijskim i infrastrukturnim izazovima.

- Održavanje četiri različite lokacije zahtijeva stabilan proračun i stalne investicije u obnovu i održavanje prostora, opreme i tehničkih sustava. Financiranje se u najvećoj mjeri osigurava iz gradskog proračuna, uz povremene državne potpore, ali često je potrebno aplicirati na natječaje, europske fondove i privatne donacije kako bi se osigurao kontinuitet programa. - izjavila je 

Uz to, potrebno je privući i nastojati zadržati različitu publiku, prilagoditi programe i stručnoj i široj javnosti, edukativne sadržaje učiniti interaktivnima i privlačnima djeci i mladima, podizati razinu inkluzivnosti različitih društvenih skupina… jednostavnije rečeno, odgovarati na potrebe zajednice, ali i smišljeno voditi njezine članove u smjeru aktivnog promišljanja participativnosti u suvremenoj zajednici. 'Važno je kontinuirano razvijati nove strategije prezentacije sadržaja', ističe Tekić, 'od klasičnih izložbi i predavanja do digitalnih i multimedijalnih formata koji mogu proširiti doseg ustanove'.

Vladimir Jevicki/GUGSB

- Potrebno je privući i nastojati zadržati različitu publiku, prilagoditi programe i stručnoj i široj javnosti, edukativne sadržaje učiniti interaktivnima i privlačnima djeci i mladima, podizati razinu inkluzivnosti. - izjavila je.

Nakon otvorenja Kuće tambure sredinom travnja 2024. godine, otvoren je prostor za sustavnije promišljanje prisutnosti glazbe u programskim koncepcijama Galerije umjetnina. Prvo događanje u Kući tambure otvoreno javnosti bilo je obilježavanje Noći tvrđava 10. svibnja, koje je, među ostalim, uključilo održavanje pub kviza na temu glazbe koji je pripremio i vodio Mario Kovač, a prvi koncert u Kući tambure na Svjetski je dan glazbe 21. lipnja održao bend Nemeček. Već ovim prvim događajima postavljene su jasne smjernice kojima će teći programiranje djelatnosti nove kulturne ustanove.

Suvremena reinterpretacija baštinskih potencijala

Kuća tambure osmišljena je kao interpretacijski centar posvećen promociji, očuvanju i razvoju tamburaške tradicije. Ona nije, niti bi trebala biti muzej, već je zamišljena kao 'dinamično, kulturno središte u kojem se tambura istražuje, svira, promovira i razvija u svim svojim aspektima, od tradicijskih korijena do suvremenih interpretacija', naglašava Tekić ističući važnost 'inovativnog pristupa koji tamburu ne tretira samo kao tradicijsko, već i kao umjetničko glazbalo s bogatom poviješću i suvremenim potencijalima'. 

- Ne muzej, nego dinamično kulturno središte u kojem se tambura istražuje, svira, promovira i razvija u svim svojim aspektima. - rekla je Tekić.

- Očuvanje i popularizacija tamburaške baštine kroz različite aspekte njenog razvoja, predstavljanje tambure ne samo u kontekstu folklora, već i u klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, istraživanje razvoja tambure u Slavoniji i šire, od tradicionalnih instrumenata do modernih varijanti, te dokumentiranje i arhiviranje notnih zapisa, instrumenata i povijesnih podataka.

Tu svakako važno mjesto planiramo dati znanstveno utemeljenoj obradi i valorizaciji tambure kroz organizaciju okruglih stolova, predavanja i konferencija o tamburaškoj glazbi, izdavanje notnih zbirki, knjiga i publikacija o povijesti tambure, digitalizaciju arhivske građe i stvaranje online baze podataka o tamburaškoj glazbi te istraživanje razvoja tambure kroz povijest, uključujući usporedbe s drugim tradicijskim i umjetničkim instrumentima. - temeljni su ciljevi Kuće tambure , kako ističe ravnateljica.

Dugoročni planovi uključuju organizaciju radionica za djecu, mlade i odrasle, suradnje s glazbenim školama i akademijama radi poticanja istraživanja i izvođenja tamburaške glazbe, razvoj multimedijalnih prezentacija i digitalnih sadržaja namijenjenih posjetiteljima, ali i organizaciju koncerata tamburaških orkestara i solista, suvremeni pristup tamburi kroz suradnje s jazz, klasičnim i eksperimentalnim glazbenicima te organizaciju festivalskih programa koji uključuju suvremenu interpretaciju baštine.

Vladimir Jevicki/GUGSB

I evo ponovno Zefira!

U proteklih godinu dana otkako postoji Kuća tambure, suradnja s umjetnikom Tinom Andonovskim rezultirala je kontinuiranim provođenjem radionica keramike i izrade tambure koje su otvorene svim uzrastima posjetitelja. Izložbe koje svoj prostor nalaze u prostoru Kuće tambure vezane su uz kontekst baštine i tradicije, ali uvijek s određenom razinom reinterpretacije i suvremenog promišljanja elemenata hrvatske, ali ne samo i isključivo hrvatske baštine. - piše portal glazba.hr

Isključivost ni u jednom segmentu široke djelatnosti Galerije umjetnina nikada nije bila opcija, dapače, okrenutost suživotu (ljudi, stavova, običaja, praksi, izričaja) i kulturološkom učenju (temeljenom na principima multimedijalnosti i multiobrazovanosti) provodna je nit koja povezuje sve sustave unutar Galerije umjetnina. 

Okrenutost suživotu i kulturološkom učenju provodna je nit koja povezuje sve sustave unutar Galerije umjetnina

Pregled do sada ostvarenih koncertnih programa otkriva prostor glazbene ponude grada koji je Kuća tambure uspješno počela ispunjavati. Tako je u srpnju 2024. bend LHD održao koncert nakon predstavljanja projekta Kin-o-zvuk i projekcije nijemog filma Birtija. U listopadu su gostovali Nina Ćorić i Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem Matije Fortune s programom Lorca, flamenco & tambura. Početkom prosinca koncert je održao Zagrebački tamburaški kvartet s većinskim programom djela hrvatskih skladatelja, među kojima je bila i Mala muzika za gudače Milka Kelemena (prošle godine bila je stota obljetnica njegova rođenja) u obradi za tamburaški kvartet Franje Pećarića.

Galerija umjetnina odabrana je, kao jedina ustanova, među dvanaest prijavljenih organizatora koncertnih događaja u sklopu pilot projekta AJMO!, koji je pokrenuo Ured za izvoz glazbe uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Zahvaljujući ovome projektu, u suradnji s Udrugom Usudi se i Radio92FM, Galerija je od studenoga 2024. do veljače 2025. godine organizirala četiri koncertna gostovanja – bili su to # # # i Bizon, Cinkuši, Truth ≠ Tribe te Dunjaluk.

Time je otvoren novi žanrovski prostor koji nedostaje glazbenom životu grada, a za kojim, kako je pokazala dobra posjećenost, postoji slušateljska potreba. Važno je dodati da su na trima od četiriju gostovanja glazbenici, uoči koncerta, priredili predavanje na kojemu su zainteresiranu publiku upoznali sa svojim radom, glazbenim idejama i umjetničkim vizijama.

Dugoročno planiranje programa

Prvih godinu dana aktivnosti Kuće tambure pokazalo je da postoji značajan prostor za promišljanje glazbene scene grada, kao i da postoji publika koja je zainteresirana za drugo, drugačije i novo.

A Zefir i dalje pristiže!

Godina u nastavku već je isplanirana, kontakti ostvareni, programi dogovoreni, a osim prostora Kuće tambure bit će iskorišten i prostor Kuće Brlić. Već sredinom travnja publiku očekuju dva zanimljiva gostovanja - benda ŽEN (11. travnja, Kuća tambure) i belgijskog trija Don Kapot (15. travnja, Kuća Brlić).

Žen / Foto: Kristijan Smok https://xzen.band/

Uz otvorenje Hrvatskog triennala akvarela dogovoren je koncert grupe Chui (15. svibnja, Kuća Brlić) koja je ostvarila zamjetan uspjeh na nedavnoj dodjeli Porina. Duo Hojsak & Novosel uz Theodosiija Spassova, koji su već nastupali u Slavonskom Brodu, gostovat će s novim programom (25. svibnja, Kuća tambure), a Svjetski dan glazbe 21. lipnja bit će svečano proslavljen koncertom legendarne grupe Kries u Kući tambure. - piše portal glazba.hr. 

U novoj sezoni nastavit će se s oživljavanjem koncertnog prostora Kuće tambure. Izložbu Mislava Lešića upotpunit će koncert Ukletog Dukata (11. rujna), u suradnji s manifestacijom Brodsko kolo nastupit će Veja (13. rujna), a slovenski bend Širom gostovat će u Kući tambure 10. listopada.

Galerija umjetnina promišlja o svim svojim prostorima, nastoji umrežiti sve svoje nutarnje djelatnosti, ali i nastavlja njegovati suradnje. Nakon prošlogodišnje praizvedbe ciklusa Dječak u sjeni vrbe za bariton i klavir na stihove Dragutina Tadijanovića, skladatelj Zoran Novačić priprema novi ciklus s istim izvođačima (Jurica Jurasić Kapun i Viktor Čižić), čija bi praizvedba trebala biti u ranu jesen 2025. godine, uoči novih Tadijinih jeseni početkom studenoga koje će obilježiti 120. godišnjicu pjesnikova rođenja.

Također u danima jeseni, krajem listopada ili u studenome, u Galeriji Ružić bit će predstavljeno djelo Percées de lumière za alt-saksofon, elektroniku i video skladatelja Tomislava Olivera, uz video Gorana Nježića i u izvedbi saksofonista Joshue Hydea, čime se otvara prostor za makar povremenu, a toliko potrebnu, prisutnost suvremenih glazbenih tendencija.

Festival orgulja

No to nije sve jer u najavi je sasvim novi glazbeni festival u Slavonskom Brodu. Ideja je to koja se već pojavljivala u brodskim glazbenim krugovima, no čini se da je došlo vrijeme da povremeni spomen konačno rezultira konkretnim organizacijskim korakom.

- Festival orgulja u Slavonskom Brodu pokrećemo kako bi se spojila bogata povijesna i kulturna baština grada s modernim umjetničkim i tehnološkim pristupima. Slavonski Brod je grad u kojem se prepliću tradicija i suvremenost, sakralna i svjetovna kultura, a festivalom se želi naglasiti vrijednost orguljaške baštine i njen značaj u suvremenome glazbenom izrazu. - pojašnjava Romana Tekić.

Ideja festivala vezana je uz povijesne orgulje izrađene u radionici Ignacija Lehnera između 1836. i 1838. godine, koje su jedan od najljepših ukrasa u crkvi Franjevačkog samostana. Međutim, orgulje trenutačno nisu dostupne jer su već dulje vrijeme na restauraciji u radionici Škrabl u Rogaškoj Slatini. S obzirom na to da je dovršetak restauracije planiran do sredine ove godine, povratak obnovljenih orgulja idealno će se poklopiti s novom sveobuhvatnom kulturnom manifestacijom.

Planovi ravnateljice Romane Tekić i u ovom su slučaju širi, dublji, obuhvatniji, jer iz svoga prirodnog, crkvenog okruženja priča o orguljama proširit će se drugim izvedbenim prostorima i ući u tkivo grada. Ono što je još važnije, a što možemo iščitati kao idée fixe njezina cjelokupnog djelovanja, jest otvaranje kontinuiranog dijaloga između povijesti i inovacija te osuvremenjivanje ljudskoga iskustva.

Već sada su najavljeni koncerti orguljaša Tene Novosel, Milana Hibšera i Zrinke Durut, predavanje Marija Penzara o povijesnim orguljama, fotografska izložba o orguljama u Hrvatskoj, okrugli stol Orgulje danas, kao i projekt koji istražuje medijalnost zraka i disanje kroz zvučne i svjetlosne instalacije.

Za kraj, priča o stručnosti

U svakom poslu od ključne su važnosti vizija, hrabrost i upornost jedne osobe koja je spremna zakotrljati promjene. No bez kvalitetnih i stručnih suradnika promjene je nemoguće izvesti. U tom kontekstu treba pohvaliti inicijativu Galerije umjetnina, koja je pri raspisivanju natječaja za kustosa Kuće tambure kao ključni uvjet tražila završen studij muzikologije. Odraz je to fokusiranog pristupa koji pokazuje promišljenost, profesionalnost i strateško planiranje uloge i značaja Kuće tambure u kulturnom razvoju grada.

Kustosica Kuće tambure je Ira Panthy, muzikologinja koja je magistrirala na Sveučilištu u Beču (Universität Wien, Institut für Musikwissenschaft).

- Angažiranje muzikologa pokazuje ambiciju da se tambura istražuje i promovira na znanstveno utemeljen i suvremen način, umjesto da se svede na folklorni prikaz' - pojašnjava Romana Tekić ističući 'viziju razvoja Kuće tambure kao institucije koja njeguje znanstveno utemeljen pristup glazbenoj baštini'.

A od nedavno se stručnom timu Galerije umjetnina kao kustos pridružio i Vedran Živković, magistar povijesti i komunikologije, ujedno i vodeći član benda Nemeček, koji se iz osobne perspektive tamburom bavi na osuvremenjeni način. - piše portal glazba.hr i autorica članka Mirta Špoljarić.

Nemeček u Kući tambure u Slavonskom Brodu za Svjetski dan glazbe, 2024.

Pogled Romane Tekić nije raspršen, svaštarski i površan, kako bi se možda naoko dalo zaključiti iz raznovrsnosti ideja i programa koje okuplja pod šeširom Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Jer ta raznovrsnost proizlazi iz njezina, wagnerovskim rječnikom, Gesamkunstwerk viđenja kulturne raznolikosti te istovremene organske povezanosti ideja.

Svi pokazatelji vode zaključku da suvremena reinterpretacija baštinskih potencijala postaje normativ koji je preduvjet kulturološkog razvoja, a da u tom kontekstu Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda odlučno preuzima odgovornost i hrabro kroči naprijed.

Čini se da će monteverdijevski Zefir nositi Brodu još mnogo glazbenih uzbuđenja!