Samo dva hrvatska grada, Nova Gradiška i Bakar - imaju uredno oboje: i poslovanje i financije.
NOVA GRADIŠKA - Kako javlja HRT, Državni ured za reviziju u saborsku je proceduru poslao čak 69 izvješća. Revidirali su financijske izvještaje i poslovanje dijela korisnika državnih proračuna - ministarstava i agencija, neprofitnih organizacija, ali i jedinica lokalne samouprave.
Od svih gradova i općina čije su poslovanje i financije pregledali samo dva hrvatska grada, Nova Gradiška i Bakar, imaju uredne obje kontrolirane stavke.
Ured za reviziju ostalima je izdao čak 361 nalog i preporuku. - javlja HRT. Sva izvješća šalju se DORH-u. No, među njima neće biti novogradiško jer su i poslovanje i financije - bez prigovora.
Što je državna revizija?
Revizija obuhvaća ispitivanje dokumenata, isprava i izvješća, sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja iskazuju li financijski izvještaji istinit financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim načelima i standardima.
Revizija je i postupak ispitivanja financijskih transakcija u smislu zakonskog korištenja sredstava. Revizija obuhvaća i davanje ocjene o djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja ciljeva poslovanja ili ciljeva pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata.
Tko i kako obavlja reviziju?
Revizije obavljaju ovlašteni državni revizori, prema metodologiji, načinu rada i postupcima koji su utvrđeni INTOSAI revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Revizijski ciklus obuhvaća izradu godišnjeg plana rada, pripreme i obavljanje revizije, izradu izvješća o obavljenoj reviziji, izradu godišnjeg izvješća o radu i obavljenim revizijama te podnošenje izvješća Hrvatskom saboru.
Kriteriji koji se primjenjuju pri izboru subjekata su zakonski okvir, nalaz i mišljenje iz prethodne revizije, materijalna značajnost, podnesene prijave te prikupljeni podaci o subjektu od drugih institucija i medija. Odluku o obavljanju revizije donosi glavni državni revizor. Revizije se obavljaju u timovima od dva ili više članova, ovisno o veličini subjekta za koji se obavlja revizija.
Za nedvojbene prosudbe i pravilan zaključak, državni revizori prikupljaju mjerodavne i pouzdane revizijske dokaze u pisanom obliku. Za svaku obavljenu reviziju sastavlja se izvješće, čiji su najznačajniji dijelovi nalaz i mišljenje. U nalazu su sažeto opisane činjenice utvrđene revizijom s nalozima, mišljenjima i preporukama Državnog ureda za reviziju. U mišljenju se izražava stav o financijskim izvještajima i poslovanju subjekta revizije, u skladu s revizijskim standardima.
Ovisno o broju i značaju utvrđenih nepravilnosti, izražava se bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno ili suzdržano mišljenje. Izvješće se dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje. Očitovanje se ugrađuje u izvješće, koje potpisuju svi članovi tima i uručuju zakonskom predstavniku subjekta revizije. Zakonski predstavnik subjekta revizije može staviti prigovor na uručeno izvješće u roku od osam dana. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.
Sljedeća revizija započinje s utvrđivanjem što je učinjeno na otklanjanju nepravilnosti koje su utvrđene u prethodnoj reviziji.
U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju, Ured jednom godišnje podnosi Hrvatskom saboru izvješće o svom radu. Godišnje izvješće o radu i izvješća o obavljenim revizijama objavljuju se na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju, čime postaju dostupna najširoj javnosti. Na taj način Ured upoznaje javnost sa svojim radom u prethodnoj godini i načinom na koji se troši novac poreznih obveznika.
