U 2021. čak 87,9 posto djece rodile su majke koje su bile aktivne, to jest, svojim su radom zarađivale za život, tražile su prvo ili ponovno zaposlenje.
IAKO bismo im svakog dana u godini trebali posvetiti koju dodatnu minutu, druge nedjelje u svibnju slavimo majke. Bile one mame tek nekoliko mjeseci ili broje desetljeća majčinskog staža, njihova ljubav, podrška i briga bezuvjetne su i nezamjenjive. Emocije ne pripadaju ni u jedan brojevni sustav, no statistika i majke stavlja u „kućicu“, točnije, na razini godine prati koliko je žena rodilo, koja im je prosječna starost pri porodu, kolika je stopa fertiliteta pojedine države i sl. U nastavku provjerite koje je podatke vezane za žene-majke izdvojio Državni zavod za statistiku.
Žene u Hrvatskoj postaju majke u kasnim dvadesetima
Donijeti novi život na svijet hrabra je i odgovorna odluka. Na nju se odlučila 35.871 žena koja je rodila u 2021., a mnoge su tim činom po prvi put postale majke. Od ukupno 36.508 živorođene djece u 2021. upravo je većina bila prvo dijete.
Prosječna starost majki pri prvom porodu u 2021. bila je 29,6 godina. Mnogo je to više nego prije pedeset godina, kad su žene prvo dijete rađale s prosječno 22,6 godina.
Gledajući ukupan broj poroda, prosječna starost majke pri porodu u 2021. iznosila je 31,1 godinu. Najveći je broj onih koje su rodile u tridesetima, zatim su najzastupljenije majke u dvadesetim godinama života, a više od tisuću i pol žena koje su rodile imalo je više od 40 godina.
Stopa fertiliteta najviša u Francuskoj, Hrvatska uz bok europskog prosjeka
O majčinstvu govori i stopa totalnog fertiliteta, koja se definira kao prosječan broj živorođene djece koju bi jedna žena rodila u fertilnoj dobi života (15-49 godina) pod uvjetom djelovanja istih specifičnih stopa fertiliteta kao i promatrane godine. U Hrvatskoj je u 2021. iznosila 1,58, što je vrlo blizu prosjeka Europske unije od 1,53. U cijeloj Uniji, prema tom pokazatelju, najviše bi djece u fertilnoj dobi rodile žene u Francuskoj (1,84), a najmanje na Malti (1,13).
Što još znamo o majkama u Hrvatskoj
Osim tih podataka, postoje i dodatni, koji također mogu biti korisni kad se promišlja o djeci i njihovim majkama. Statistika, naime, prati i podatke o majkama živorođene djece prema postignutom obrazovanju i aktivnosti. U 2021. najviše djece, gotovo polovicu ukupnog broja, rodile su majke čiji je najviši stupanj obrazovanja srednja škola. Iduća skupina po zastupljenosti jesu majke s visokim obrazovanjem.
U 2021. čak 87,9 posto djece rodile su majke koje su bile aktivne, tj. svojim su radom zarađivale za život, tražile prvo ili ponovno zaposlenje, a majke 5,7 posto djece bile su uzdržavane, odnosno, nisu imale vlastitih sredstava za život. Vrlo mali udio, samo 0,4 posto djece, rodile su žene koje raspolažu samo osobnim prihodima (socijalna pomoć, prihod od davanja u zakup, umirovljenice), dok za 6,0 posto rođene djece podatak o aktivnosti majke nije poznat.
Grafikone DZS-a pogledajte OVDJE.
