TELEGRAMOV novinar Drago Hedl gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao najnoviju akciju USKOK-a u kojoj je uhićen i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić. U razgovoru se osvrnuo i na širi problem korupcije na lokalnoj razini te način na koji, kako tvrdi, djeluju pojedini dugogodišnji čelnici manjih sredina.

Govoreći o tome tko je Vinko Grgić, Hedl je naveo kako je riječ o dugogodišnjem zastupniku SDP-a koji je bio u dobrim odnosima s vrhom stranke te je slovio za političara u usponu.

- Unazad nekoliko godina oko njega su se počele plesti čudne afere, a zbog jedne je proveo i 90 dana u Remetincu. No nakon lokalnih izbora ponovno je osvojio gradonačelnički mandat - rekao je Hedl, dodajući da ga dio građana i dalje doživljava kao uspješnog gradonačelnika.

N1 Screenshot

Lokalni šerifi prolaze ispod radara

Hedl je podsjetio na raniju izjavu bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, koji je upozoravao da su „lokalni šerifi”, osobito u manjim sredinama, često korumpiraniji od dužnosnika na višim razinama vlasti.

Hedl ističe kako su mnogi načelnici i gradonačelnici u malim općinama na vlasti desetljećima, gdje, kako kaže, stvaraju mrežu lojalnosti kroz „male usluge” građanima - stipendije, poticaje ili socijalnu pomoć - tako grade imidž osobe koja puno čini za zajednicu, dok istodobno, tvrdi, često najviše koriste sebi.

- Takvi čelnici ostaju ispod radara. Tek kad se novinar uporno i dugotrajno bavi određenom sredinom, vidi se koliko su te tvrdnje utemeljene. - rekao je.

Primjeri iz prakse

Kao primjer naveo je slučaj iz Županje, gdje je, prema ranijim optužbama, gradonačelnik Davor Miličević zloupotrebljavao položaj kupujući velike količine kulena koje je potom prodavao po ministarstvima u Zagrebu, dok je istodobno bio tajni suvlasnik mesnice.

Hedl smatra kako institucije poput DORH-a i policije nemaju dovoljno kapaciteta da bi sustavno ulazile u „najdublje pore” lokalne samouprave, osobito u manjim općinama koje nisu u fokusu javnosti jer se ondje, kako kaže, ne radi o „velikim” aferama kakve se vežu uz ministarstva.

- Zato oni u tim sredinama postaju sve hrabriji i drskiji. Novinarima rijetko odgovaraju na pitanja i ponašaju se kao država u državi. - rekao je.

Percepcija građana i ‘jeftini glasovi’

Problem vidi i u percepciji dijela građana koji, kaže, često zasluge za projekte financirane iz europskih fondova pripisuju osobno gradonačelnicima ili načelnicima.

- Kada se izgradi vrtić, ljudi misle da je to gradonačelnik platio iz svog džepa. - rekao je Hedl, dodajući da su birači nerijetko zadovoljni simboličnim darovima u predizborno vrijeme.

Osvrnuo se i na mentalitet „možda je krao, ali je i nama dao”, koji je, smatra, prisutan u manjim sredinama. Kao jedan od bizarnijih primjera naveo je slučaj slavonskog grada u kojem je gradonačelnik pokrenuo lokalne novine, sebe imenovao glavnim urednikom, a u jednom broju objavio čak 16 svojih fotografija.

Spomenuo je i primjer općine na istoku zemlje u kojoj su, prema njegovim riječima, zaposlenice dječjeg vrtića morale nositi majice s likom gradonačelnika kao uvjet za zaposlenje. Hedl zaključuje da je problem i u velikoj administrativnoj rascjepkanosti Hrvatske te smatra da bi trebalo razmotriti okrupnjavanje i spajanje pojedinih jedinica lokalne samouprave