KASNO navečer prije točno 49 godina izvanredni međunarodni vlak Direkt Orijent koji je vozio na relaciji Atena – Zagreb – Dortmund dojurio je na Glavni zagrebački kolodvor brzinom od 104 kilometra na sat, dvostruko brže od dopuštenog, pa je zbog prevelike brzine na zavoju ispred kolodvora svih devet vagona iskliznulo iz tračnica. - piše Večernji list o najtežoj nesreći u povijesti Hrvatske, u kojoj je život izgubilo 167 osoba.

HRT

Na putu se vlak zaustavio samo dvije minute u Slavonskom Brodu i sve je izgledalo uobičajeno. Nitko nije slutio da su obojica kronično premorena i da će ih fatalni drijemež uhvatiti upravo kad vlak uhvati vrtoglav zalet nadomak sljedećem odmorištu. Eksperti koji su rekonstruirali nesreću utvrdili su da je vlak kriznu situaciju imao i šezdesetak kilometara prije ulaska u Zagreb, kada je u zavoj između stanica Ludina i Novoselec također ušao neprimjerenom brzinom većom od 100 kilometara na sat, ali je taj put pukom srećom izbjegao iskliznuće.

Na željezničkom nadvožnjaku na Držićevoj aveniji u Zagrebu, kod Autobusnog kolodvora, strojovođa i pomoćnik shvatili su da prebrzo jure i hitro su se razbudili, no bilo je prekasno: tamošnji pad pruge dodatno ih je ubrzao, a do kobnog zavoja preostalo im je manje od 300 metara. Jureći 105 na sat, trebalo im je još barem 550 metara zaustavnog puta da smanje brzinu za siguran ulazak u kolodvor. Na zavoju su između niza vagona od naprezanja popucale kuke, a lokomotiva se odvojila od kompozicije koja je izgubila stabilnost. Ona je kroz skretnicu prošla uspješno se držeći na šinama, s 98 na sat, no vagoni, od kojih su mnogi datirali od prije Drugog svjetskog rata, nisu izdržali. I Knežević i Varga prošli su gotovo bez ogrebotine, baš kao i njihova lokomotiva, koja se poslije uredno koristila u željezničkom prometu sve dok nije završila u Hrvatskom željezničkom muzeju. - piše Večernji list čiji je članak u cijelosti moguće pročitati OVDJE.

HRT