Hrvatska nikada nije bila naročito povoljno okruženje za poslovanje. Uzroci takvog stanja su uglavnom poznati. Imamo prilično nefunkcionalno pravosuđe u kojem se sporovi rješavaju godinama i s vrlo neizvjesnim ishodom. Regulatorni okvir za poslovanje je kompliciran, zakoni su nerijetko proturječni. Ništa jednostavniji nije ni porezni sustav. Sve to oduzima previše vremena (i novca) kojeg onda manje ostaje za bavljenje osnovnim poslovanjem zbog čega se mnogi ni ne odlučuju na pokretanje posla, a strani investitori nas prečesto zaobilaze.

U takvom okruženju posebno je teško poslovati malim poduzetnicima, jer nemaju ni financijske ni ljudske kapacitete ispuniti sve što se od njih traži. Dok, na primjer, velika kompanija može platiti odvjetnike, konzultante i slične profesionalce, kako bi im razriješili odnose s državnom administracijom i pomogli oko zadovoljavanja regulatornih zahtjeva, male tvrtke – sa svoga nekoliko zaposlenih – takve si stvari ne mogu priuštiti - piše za Telegram.hr Marko Repecki.

U nastavku, autor navodi još neke poteze Andreja Plenkovića - porez na tzv. direktorske plaće i poreznu inspekciju paušalnih obrta - s „antipoduzetničkim“ posljedicama.

Ovakav je odnos prema malim i srednjim obrtnicima, zaključuje Repecki, neshvatljiv iz najmanje dva razloga. Prvi je njihov udio u sveukupnim prihodima i važnost za hrvatsku ekonomiju. Ona, primjerice, zapošljavaju 75 posto radnika i ostvaruju oko polovine izvoza. Drugi je činjenica što je „osjetljivost“ ovoga segmetna poduzetništva prepoznala i Europska unija, koja je, radi njegove zaštite od „administrativnog gušenja“ donijela poseban zakonski akt.

Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.