• Slavonski Brod

Lokalne vijesti

  • Premium
  • Naslovnica
  • Lokalne vijesti
    • BRODSKO-POSAVSKA
      • Bebrina
      • Brodski Stupnik
      • Bukovlje
      • Cernik
      • Davor
      • Donji Andrijevci
      • Dragalić
      • Garčin
      • Gornji Bogićevci
      • Gornja Vrba
      • Gundinci
      • Klakar
      • Nova Gradiška
      • Nova Kapela
      • Okučani
      • Oprisavci
      • Oriovac
      • Podcrkavlje
      • Rešetari
      • Sibinj
      • Sikirevci
      • Slavonski Brod
      • Slavonski Šamac
      • Stara Gradiška
      • Staro Petrovo Selo
      • Velika Kopanica
      • Vrbje
      • Vrpolje
    • POŽEŠKO-SLAVONSKA
      • Brestovac
      • Čaglin
      • Jakšić
      • Kaptol
      • Kutjevo
      • Lipik
      • Pakrac
      • Pleternica
      • Požega
      • Velika
  • Politika

    Politika

    • Domovinski rat
    • EU fondovi
    • Komunalni poslovi
    • Ostalo
    • Političke stranke
    • Uprava/Samouprava
  • Gospodarstvo

    Gospodarstvo

    • Bankarstvo
    • Građevinarstvo
    • Industrija
    • Obrtništvo
    • Ostalo
    • Poljoprivreda
    • Promet
    • Trgovina
    • Turizam
    • Ugostiteljstvo
  • Sport

    Sport

    • Atletika
    • Auto-moto
    • Borilački sportovi
    • Euro 2016
    • Kajak Kanu
    • Konjički sport
    • Košarka
    • Kuglanje
    • Lov i ribolov
    • Nogomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Plivanje
    • Rukomet
    • Šah
    • Školski sport
    • Sportska rekreacija
    • Stolni tenis
    • Tenis
    • Vaterpolo
  • Kultura

    Kultura

    • Film
    • Glazba
    • Kazalište
    • Književnost
    • Kulturno umjetničko društvo
    • Likovnost
    • Ostalo
  • Obrazovanje

    Obrazovanje

    • Informatika
    • Osnovno
    • Ostalo
    • Srednje
    • Visoko
    • Vrtići
  • Život

    Život

    • Aga
    • Autoportret uglednika
    • Drukčije
    • Gastronomija
    • Koronavirus
    • Okoliš
    • Ostalo
    • Pisani intervju - brodski zaslužnici
    • Potrošači
    • Putovanja
    • Tulumarka
    • Udruge građana
    • Vjerski život
    • Zabava
    • Zdravlje
  • Crna kronika
  • Reagiranja
  • Kalendar
Prijavi se Prijavi se
plusportal.hr plusportal.hr plusportal.hr
Slavonski Brod
premium premium
20° vrijeme
  • Naslovnica
  • Lokalne vijesti
    • BRODSKO-POSAVSKA
      • Bebrina
      • Brodski Stupnik
      • Bukovlje
      • Cernik
      • Davor
      • Donji Andrijevci
      • Dragalić
      • Garčin
      • Gornji Bogićevci
      • Gornja Vrba
      • Gundinci
      • Klakar
      • Nova Gradiška
      • Nova Kapela
      • Okučani
      • Oprisavci
      • Oriovac
      • Podcrkavlje
      • Rešetari
      • Sibinj
      • Sikirevci
      • Slavonski Brod
      • Slavonski Šamac
      • Stara Gradiška
      • Staro Petrovo Selo
      • Velika Kopanica
      • Vrbje
      • Vrpolje
    • POŽEŠKO-SLAVONSKA
      • Brestovac
      • Čaglin
      • Jakšić
      • Kaptol
      • Kutjevo
      • Lipik
      • Pakrac
      • Pleternica
      • Požega
      • Velika
  • Politika

    Politika

    • Domovinski rat
    • EU fondovi
    • Komunalni poslovi
    • Ostalo
    • Političke stranke
    • Uprava/Samouprava
  • Gospodarstvo

    Gospodarstvo

    • Bankarstvo
    • Građevinarstvo
    • Industrija
    • Obrtništvo
    • Ostalo
    • Poljoprivreda
    • Promet
    • Trgovina
    • Turizam
    • Ugostiteljstvo
  • Sport

    Sport

    • Atletika
    • Auto-moto
    • Borilački sportovi
    • Euro 2016
    • Kajak Kanu
    • Konjički sport
    • Košarka
    • Kuglanje
    • Lov i ribolov
    • Nogomet
    • Odbojka
    • Ostalo
    • Plivanje
    • Rukomet
    • Šah
    • Školski sport
    • Sportska rekreacija
    • Stolni tenis
    • Tenis
    • Vaterpolo
  • Kultura

    Kultura

    • Film
    • Glazba
    • Kazalište
    • Književnost
    • Kulturno umjetničko društvo
    • Likovnost
    • Ostalo
  • Obrazovanje

    Obrazovanje

    • Informatika
    • Osnovno
    • Ostalo
    • Srednje
    • Visoko
    • Vrtići
  • Život

    Život

    • Aga
    • Autoportret uglednika
    • Drukčije
    • Gastronomija
    • Koronavirus
    • Okoliš
    • Ostalo
    • Pisani intervju - brodski zaslužnici
    • Potrošači
    • Putovanja
    • Tulumarka
    • Udruge građana
    • Vjerski život
    • Zabava
    • Zdravlje
  • Crna kronika
  • Reagiranja
  • Kalendar
 - 
Početna Slavonski Brod Kolumne
Početna Slavonski Brod Kolumne
Kolumne : Manjinaš
14.11.2022. u 17:00
Avatar
Piše Jerko Zovak

Republika Srpska Krajina, Republika Herceg Bosna i Republika Srpska

Radi 'dodvoravanja' desnim glasačkim skupinama, Zoran Milanović u više se javnih nastupa pozitivno izjasnio o nekim politikama i akterima iz 90-ih iza kojih su ostali ratni zločini. Time se razotkrio kao lažni ljevičar i populist.
Milan Babić, Mate Boban i Radovan Karadžić / getty images
/ 1
Milan Babić, Mate Boban i Radovan Karadžić / getty images
/ 1
 / 1
AP/SBplus
796 Prikaza
2 Komentara

IZNUĐENA odluka HDZ-ovih ministara Marija Banožića, Tome Medveda i Davora Božinovića da ne sudjeluju na kninskom prijemu uoči VRA 'Oluja', 4. kolovoza 2022., bila je još jedna snažna potvrda permanentnog sukoba između realno bespomoćnog predsjednika države i nominalno moćnog predsjednika Vlade, odnosno, HDZ-a. Sukoba koji, unatoč časnim funkcijama, ova dvojica tukaca đilkoški artikuliraju držeći kako su tim veće face što im je retorika vulgarnija. Jer obojica, s najnižim strastima taštih autokrata, podilaze talogu hrvatske inteligencije, kleru, ratnim profiterima i zločincima koji, na žalost, čine Crème de la crème hrvatskog društva i traže upravo takvu retoriku.

Kao ćosavi četnici, svjesni svoje domoljubne (hrv. patriotske) insuficijentnosti, ova dva politička manekena vezana na svilen gajtan 'belosvetskih' lešinara, svojom glasnom nacionalističkom retorikom, trude se zamagliti kako su - dok se branila domovina - oni, na račun države, uživali u svojim klimatiziranim kabinetima i briselskim noćnim klubovima za europsku političku i poslovnu elitu.

Milanović i Plenković bore se za blagoslov klerofašista

Bila bi to pažnje vrijedna vijest da su ministri – po nalogu kancelara Andrije (hrv. André) Plenkovića – manifestaciju bojkotirali zbog neprihvatljivosti njezina političkog sadržaja. Zbog činjenice da je to, ustvari, bio još jedan ulog Zorana Milanovića za njegov drugi mandat, organiziran primarno s ciljem demonstracije njegove bliskosti s baštinicima najnižih nacionalističkih strasti neoustaške provenijencije i Tuđmanova arhaičnog ekspanzionizma.

 Nažalost, to nije slučaj. Do bojkota nije došlo jer im je neprihvatljiv sadržaj te teatralno patetične i konfekcijski dizajnirane socrealističke predstave - u kojoj su i osumnjičenici za ratne zločine postrojeni kao vizualna kulisa, kao ugledna domoljubna šarža - niti zbog toga što bi im bili neprihvatljivi neki od laureata.  

Do bojkota je došlo, ustvari, zbog toga što HDZ-ovci ne žele sudjelovati u nastavku dvoipolgodišnjeg, vrlo skupog, političkog rebrendiranja 'predsjednika s karakterom', iz pseudo ljevičara u pseudo desničara. Dakle, u ništa.

Kao što onomad nije bio ljevičar, nego je tek procijenio kako mu, zbog osobne prošlosti (hrv. background), SDP pruža najviše šansi da postane jedan od lidera hrvatske političke nomenklature, tako ni danas Milanović nije desničar nego nacionalistička koketa koji misli kako je ljevicu već osvojio te da mu je potreban dio desnih birača kako bi, iz 'Titovih' rezidencija i ladanjskih vila, mogao nastaviti političkom i karakternom blizancu Andréu, slati kabadahijske poruke. Jer, to je jedini smisao i rezultat njegova dosadašnjeg bavljenja „državničkim“ poslovima - kako svoje politikantsko sramoćenje Hrvatske naziva Milanović.

Pomahnitali vlastohlepljivac

A, da Milanović može još niže od izjave: „I moj deda je bio ustaša“, odnosno, „Plenkovićeva majka je bila vojna lekarka“, potvrđuje njegovo mahnito dijeljenje odlikovanja i onima koji su tijekom rata sramotili časne hrvatske ratnike-patriote, odnosno, sve poštene Hrvate 'u domovini i iseljeništvu'.

Na primjer, prije nego je namjerno odlučio – baš putem umirovljenog generala Zlatana Mije Jelića, bjegunca od BiH optužnice za ratne zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993. i 1994. godine – objaviti kako odlikuje Specijalnu policiju tzv. Republike Herceg Bosne, najradikalnije dotad, demonstrirao je svoju besćutnost i bezkarakternost. Naime, sigurno je bio dobro informiran kako optužbe nisu neosnovane te da je general Jelić odbio svoju nevinost dokazivati u srazu s bosansko-herčegovačkim državnim odvjetnikom. Umjesto toga, kao zadnja kukavica, kao vođa koji je rado bio na čelu većinu protiv manjine, pobjegao je u 'matičnu domovinu' u kojoj ga štiti najviši hrvatski klerikalni, pravni i politički establišment.

Da nije u pitanju slučajnost, Milanović je dokazao kasnijim odlikovanjem Postrojbe za posebne namjene HVO-a, koja je nosila ime najmlađeg pripadnika 'Bugojanske grupe', Ludviga Pavlovića.

BiH tužitelji tvrde kako su obje postrojbe, svojim djelovanjem na području tzv. Republike Herceg-Bosne, „sudjelovale u počinjenju ratnih zločina“.

Upravom Vojne policije HVO-a rukovodio je Valentin Ćorić, u slučaj Prlić i ostali na sudu u Haagu, osuđen na 16 godina zatvora. Prema presudi Haaškoga suda, Valentin Ćorić je, do 10. studenog 1993., igrao ključnu ulogu u funkcioniranju mreže zatočeničkih centara (hrv. koncentracijskih logora) HVO-a.

Odustao od Titova nasljeđa i prihvatio Pavelićevo

Međutim, sve to, 'slučajni' hrvatski predsjednik gleda s predizbornim prezirom, tvrdeći kako je Haški sud politička, a ne pravna tvorevina, te kako 'naši nisu krivi'. Uz to, otići će do same ivice bešćutnosti te problematizirati hašku kvalifikaciju kako je u Srebrenici izvršen genocid Srba nad Bošnjacima.

Kako nikakve dileme ne bi bilo na čijoj je strani hrvatski predsjednik – na strani poštenih i hrabrih domoljuba (hrv. patriota) Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ili na strani separatističkih, odnosno neoustaških i neočetničkih sramotnika koji su svojim postupcima (pljačkanjem i paljenjem tuđe imovine, formiranjem koncentracijskih logora, ubijanjem civila izvan borbenog djelovanja…) činili „Udruženi zločinački poduhvat“ osuđen od civiliziranog svijeta, Milanović paradira s njihovim nasljednicima: predstavnikom (i) genocidne Republike Srpske Miloradom Dodikom te predstavnikom posmrtnih ostataka ratno-zločinačke tzv. Republike Herceg Bosne, Draganom Čovićem.

Vjerojatno tek iz tehničkih razloga, još nije uspostavio kontakte s predsjednikom Vlade zločinačke tzv. Republike Srpske Krajine, Miloradom Buhom, mada ni to još nije isključeno. Naime, sve te tri takozvane Republike imale su potpuno isti politički sadržaj i ratni modus operandi: teritorij etnički očistiti, imovinu protjeranog naroda opljačkati, domove im spaliti, a potom čekati povoljan povijesni trenutak da se - upotrebom Lenjinove doktrine 'samoopredjeljenje do odcjepljenja' - izdvoje iz BiH odnosno Hrvatske.

Ove tri nasilno stvorene kvazi države, nedvojbeno - vidi (i) Rat u Bosanskoj Posavini 1992. - nastale su kao oživotvorenje velikosrpskih i velikohrvatskih secesionističkih politika lidera Srbije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. U temeljima svojih agendi imale su etnička čišćenja kao preduvjet za konačno rješenje (Endlösung) nacionalnog pitanja Hrvata, Srba i Bošnjaka (Muslimana) na području Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a ne na području Kraljevine Jugoslavije.

Ne ispunivši svoj temeljni cilj - stvaranje hrvatskog teritorijalnog entiteta u BiH - Franjo Tuđman je ratni gubitnik u toj državi koliko i Srbi u Hrvatskoj. Ne samo da je - nizašto - izgubio više tisuća života hrvatskih vojnika nego je, svojom nacionalističko-secesionističkom politikom, bosansko-hercegovačke Hrvate učinio (i) agresorima u BiH - u onoj mjeri u kojoj je Milošević agresorima učinio Srbe u Hrvatskoj - što je uzrokovalo iseljenje po četvrt milijuna jednih i drugih s ognjišta na kojima su obitavali 'oduvijek', odnosno,  'od stoljeća sedmog'. 

Formalno, temelji tzv. Republike Herceg Bosne iskopani su prije temelja tzv. Republike Srpske

Ono što baš i nije poznato, kad je u pitanju secesionizam, jest činjenica da su Hrvati u BiH bili 'napredniji' od tamošnjih Srba – koji su započeli rat. Naime, Hrvatska zajednica Herceg Bosna – majka Hrvatskog vijeća obrane (HVO) – formirana je na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991. godine, a tzv. Republika Srpska, formirana je šezdeset dana kasnije, na Dan srpskog pravoslavnog sveca, mučenika Nestora, 9. siječnja 1992. Dakle, Herceg Bosna je, formrmalno, osnovana 104 dana prije referenduma o nezavisnosti BiH, a Republika Srpska 52 dana prije tog povijesnog događaja za tu bivšu jugoslavensku republiku.

Tzv. Republika Srpska Krajina, pak, proglašena je 31. svibnja 1991. godine.

Pritom, vjerojatno, niti svi suradnici najbeskrupuloznijeg 'bezbednjaka' i najbližeg suradnika Slobodana Miloševiča, Franka Simatović, osnivača i šefa tzv. Jedinice za specijalne operacije (JSO) do njezina raspuštanja, koja je „bila na svim ratištima u ex Jugoslaviji, nisu znali kako se radi o Hrvatu podrijetlom iz sela Čibača u Župi Dubrovačkoj.

Pseudoznanstveno licemjerje karijerista dr. sc. Mate Arlovića

Politički sadržaj sve tri Republike bio je: oružano zauzimanje teritorija, nasilno etničko čišćenje zauzetog prostora, stvaranje koncentracijskih logora za manjine u tom prostoru i na kraju, ne najmanje važno, pljačkanje imovine manjinskog naroda u novostvorenim 'državama'.  

A koliki su Hrvati licemjeri kad je ova povijesna istina u pitanju, ponajbolje pokazuje ustavni sudac dr.sc. Mato Arlović, bivši majstor kovač u županjskoj Šećerani; bivši Titov stipendist; čovjek koji je - prema kazivanju bivšeg ministra branitelja, dr. sc. Ivice Pandžića, pred Domovinski rat, na Sveučilište u Osijeku dolazio u uniformi rezervnog oficira JNA s pištoljem za pasom; bivši pobočnik predsjednika SDP-a, Ivice Račana - zahvaljujući kadrovskoj trgovini HDZ-a i SDP-a, imenovan ustavnim sudcem. Kasnije, zbog njegovih salonskih, pseudoznanstvenih, nacionalističkih stavova odrekao ga se SDP te odbio predložiti za još jedan mandat u Ustavni sud.

Želeći pod svaku cijenu iz katedrale hrvatske pravosudne moći u mirovinu, Arlović je odlučio dodvoriti se HDZ-u i osječkom prijatelju Vladimiru Šeksu te ih potaknuti neka ga oni, iz svoje 'kvote', nominiraju za novi mandat. Dakako, za tu uslugu morao je donijeti poveći miraz.

Nesputan karakternom konzistentnošću i razuzdan pravnom prepotentnošću, samo s jednom mišlju vodiljom - kako ostati ustavni sudac - Arlović je odlučio 'znanstveno' dokazati kako je tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kasnije tzv. Republika Herceg Bosna, lege artis, utemeljena sukladno Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. Kako je, dakle, u pitanju bilo legalno i legitimno konstituiranje 'zajednice općina' s ciljem čvršće obrane područja naseljenih stanovništvom, a ne nelegitimno i nelegalno - političko i vojno - osiguranje preduvjeta za secesiju, odnosno, privremeni (kon)federalizma.

Međutim, 'znanstvenik' Arlović, izbjegao je napisati kako su - po istom principu i s istim ciljem - 31. svibnja 1991. godine, na okupiranom dijelu hrvatske zemlje, hrvatski velikosrbi proglasili Republiku Srpska Krajinu s 'glavnim gradom' Kninom. Jer licemjer ima dvostruke kriterije za valotizaciju povijesnih činjenica kao i poslodavci mu.

Na taj način, pseudoznanstvenik i ekspert za zakulisne dvorske intrige, Mato Arlović, svrstao se u red konformističkih sljedbenika ekspanzionističke politike Franje Tuđmana. Politike koju je, prije rata, Muslimanima iz leđa, dogovorio sa srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem o načinu rješenja srpsko-hrvatskih odnosa. Kamen-temeljac tog dogovora bila je Tuđmanova izdaja Muslimana i Hrvata u BiH, obećanjem Miloševiću kako ga s njima neće sprečavati da 'pređe Drinu' i stvori „malu veliku Srbiju“, dok je Milošević Tuđmanu 'prepustio' Zapadnu Hercegovinu i tzv. Tursku Hrvatsku (Cazinsku krajinu) te prihvatio Tuđmanov zahtjev - kojeg je On kasnije izrekao i na jednoj od sjednica 'vrhovništva' kako: "Ono što je dopušteno Srbima u BiH, nije dopušteno Srbima u Hrvatskoj“.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.
Podijeli
Podijeli
Komentari 2
Najnoviji
  • Najnoviji
  • Najstariji
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • zwonce
    15.11.2022. u 18:04

    Molim redakciju da oterate ovog Zovka. Nažalost pravi vam samo štetu.

    1 0
    Odgovori
  • edge
    14.11.2022. u 20:36

    A o čemu bi drugo autor pisao nego protiv onih koji su razvalili njegovu predragu. I staviti jedinog predsjednika Hrvatske u istu rečenicu sa zločincima Miloševićem, Karadžićem, Martićem, malo liči na kompleksaštvo. Krepala je i nikad se više neće vratiti!

    1 0
    Odgovori
Ostali kolumnisti
Avatar
Piše: Husret Hasanović

Bolje da nas vode lovci nego pojedini kandidati

Avatar
Piše: Željka Gavranović

'Borit ću se do kraja za Korčulu. Dokazat ćemo da smo u pravu!'

Avatar
Piše: Dragutin Hedl

Radnici bez tvornica, grah bez mesa

Avatar
Piše: Ivana Seletković

Valpovački erudit u slavonskobrodskoj knjižnici

Avatar
Piše: Marija Radošević

Nadživjeli razne države, valute, ratove,...

Povezani sadržaj
Piše Drago Hedl

Domovinski pokret: Tutanj, bježi, ciao, bye

Na 32. obljetnicu osnutka brigade

Predsjednik Zoran Milanović će u nedjelju odlikovati 101. B.B.B. HVO-a

Piše Drago Hedl

Gay Slaveni, još ste živi

Fra. Drago Bojić
Intervju: fra Drago Bojić

Hrvatska politika prema BiH je hercegovinizirana

Čovjek nepostojana karaktera

Predsjednik Milanović priznao 'zločinačku' HR Herceg Bosnu

Nastavite čitati
Piše Drago Hedl

Političari - tri u jedan

Piše Husret Hasanović

Bolje da nas vode lovci nego pojedini kandidati

Piše Drago Hedl

Radnici bez tvornica, grah bez mesa

Piše Husret Hasanović

Kakav gradonačelnik (ne) treba Slavonskom Brodu?

Piše Ivana Seletković

Valpovački erudit u slavonskobrodskoj knjižnici

Piše Drago Hedl

Premijer, predsjednik i uskrsno primirje

Piše Husret Hasanović

Otišao je Čovjek!

Piše Ivana Seletković

Što nas knjige mogu naučiti o sjećanju, ratu i djetinjstvu?

Učitaj još članaka
  • Politika
  • Kolumne
  • Kultura
  • Obrazovanje
  • Sport
  • Život
  • Crna kronika
  • Iz drugih medija
  • Reagiranja
  • Kalendar
  • Partneri
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Politika privatnosti
  • Politika kolačića
  • Kontakt
  • Pritužbe
  • Suradnici
  • Oglašavanje
Rubrike
  • Politike
  • Kolumne
  • Kultura
  • Obrazovanje
  • Sport
  • Život
  • Crna kronika
  • Iz drugih medija
  • Reagiranja
  • Kalendar
  • Partneri
brodsko-posavska županija
  • Bebrina
  • Brodski Stupnik
  • Bukovlje
  • Cernik
  • Davor
  • Donji Andrijevci
  • Dragalić
  • Garčin
  • Gornji Bogićevci
  • Gornja Vrba
  • Gundinci
  • Klakar
  • Nova Gradiška
  • Nova Kapela
  • Okučani
  • Oprisavci
  • Oriovac
  • Podcrkavlje
  • Rešetari
  • Sibinj
  • Sikirevci
  • Slavonski Brod
  • Slavonski Šamac
  • Stara Gradiška
  • Staro Petrovo Selo
  • Velika Kopanica
  • Vrbje
  • Vrpolje
Požeško-slavonska županija
  • Brestovac
  • Čaglin
  • Jakšić
  • Kaptol
  • Kutjevo
  • Lipik
  • Pakrac
  • Pleternica
  • Požega
  • Velika
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Politika privatnosti
  • Politika kolačića
  • Kontakt
  • Pritužbe
  • Suradnici
  • Oglašavanje
Brodsko-posavska županija
  • Bebrina
  • Brodski Stupnik
  • Bukovlje
  • Cernik
  • Davor
  • Donji Andrijevci
  • Dragalić
  • Garčin
  • Gornji Bogićevci
  • Gornja Vrba
  • Gundinci
  • Klakar
  • Nova Gradiška
  • Nova Kapela
  • Okučani
  • Oprisavci
  • Oriovac
  • Podcrkavlje
  • Rešetari
  • Sibinj
  • Sikirevci
  • Slavonski Brod
  • Slavonski Šamac
  • Stara Gradiška
  • Staro Petrovo Selo
  • Velika Kopanica
  • Vrbje
  • Vrpolje
Požeško-slavonska županija
  • Brestovac
  • Čaglin
  • Jakšić
  • Kaptol
  • Kutjevo
  • Lipik
  • Pakrac
  • Pleternica
  • Požega
  • Velika
Pratite nas na društvenim mrežama:
Copyright © 2025 plusportal.hr, sva prava pridržana
Designed & developed by Smart Code

Brinemo o Vašoj privatnosti

Više o našim Politikama zaštite privatnosti te Politikama kolačića možete pročitati ovdje: Politika zaštite privatnosti, Politika kolačića. Mi i naši partneri pohranjujemo i pristupamo neosjetljivim informacijama s vašeg uređaja, poput kolačića ili jedinstvenog identifikatora uređaja te obrađujemo osobne podatke poput IP adrese i identifikatore kolačića radi obrade podataka u svrhu prikazivanja personaliziranih oglasa, mjerenja preferencija naših posjetitelja i sl. Svoje postavke u svakom trenutku možete promijeniti u našim Pravilima o zaštiti privatnosti na ovoj web stranici.
Neki partneri ne traže vaš pristanak za obradu vaših podataka već se pozivaju na svoj legitimni poslovni interes. Takvom načinu obrade podataka možete se usprotiviti klikom na "Saznajte više".
Mi i naši partneri obrađujemo podatke kako slijedi: Pohranjivanje i / ili pristup podacima na uređaju, Precizni geolokacijski podaci i identifikacija pregledavanjem uređaja, Prilagođeni oglasi i sadržaj, mjerenje oglasa i sadržaja, uvidi o publici, razvoj proizvoda

Obavezni kolačići

Neobavezni kolačići:

Davanjem suglasnosti za gore navedene svrhe ovoj web stranici i njezinim partnerima dopuštate i provođenje sljedeće obrade podataka: Jamčenje sigurnosti, sprječavanja prevara i ispravljanja pogrešaka, Povezivanje različitih uređaja, Primanje i korištenje automatski poslatih karakteristika uređaja radi identifikacije, Tehnički isporučuju oglase ili sadržaj, i Usklađivanje i kombiniranje izvanmrežnih izvora podataka
Prihvaćam
Saznajte više