/
1
/
1
372
Prikaza
1
Komentar
Govoreći o pravu hrvatske dijaspore da ima svoje zastupnike u Saboru, premijer Plenković je rekao da bi, s obzirom na njihovu brojnost trebali imati veći broj predstavnika u Hrvatskom saboru. Do 2010. moglo ih je biti 12, no izmjenama Ustava sada ih je samo troje. Da bi se njihov broj povećao potrebna je odluka dvotrećinske većine u Saboru, što naravno neće biti lako izvodivo.
Oporba tvrdi kako je poznato da dijaspora gotovo sto posto glasuje za HDZ te da bi povećanjem zastupnika dijaspore ta stranka mogla poboljšati svoj saldo na sljedećim izborima. Odmah su se javili i oni koji tvrde da bi pravo glasa trebali imati samo oni koji porez plaćaju u Hrvatskoj, a nipošto oni koji u životu možda nisu ni bili na hrvatskom tlu. Zanimljiva je to primjedba, ali je čudno da se nitko ne pita trebaju li pravo glasa imati i mnogi naši vrhunski sportaši koji svoje ogromne zarade u inozemstvu prijavljuju po raznoraznim poreznim oazama, zanemarujući slogan: državi koju se voli, plaća se porez.
Pretekoše nas Bugari i Grci
Eto jedne optimistične vijesti. A bila bi još bolja kada na njenom kraju ne bi bilo ono čuveno ''ali''. Nismo više prvaci po visini inflacije u Europskoj uniji: pretekla nas je Bugarska, gdje je inflacija dosegnula 6,3 posto. Višu inflaciju od Hrvatske imale su još i Litva s 5,1 posto, te Grčka s 5 posto. Naša inflacija trenutno iznosi 4,9 posto, kažu objavljeni podaci Eurostata i po tome smo četvrti u Europskoj uniji.
A iz Državnog zavoda za statistiku također stižu dobre vijesti: ubrzavanje rasta inflacije na godišnjoj razini, zbog većih cijena energije, kulminirao je u travnju kada je inflacija iznosila 5,8 posto i bila najviša stopa od listopada 2023. godine. Sada u svibnju, Državni zavod za statistiku objavljuje prvu procjenu: stopa inflacije iznosila je 5,2 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj, dok je u odnosu na travanj, pala za 0,2 posto. Ali, sada slijedi ono ''ali''. Stiže nam turistička sezona, kada inflacija u pravilu raste, jer zašto ne bismo opelješili strane turiste. A uz njih, ceh plaćaju i oni koji more neće ni vidjeti ni omirisati.
Nekom majka, nekom maćeha
Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je devet posto više nego godinu dana ranije. Ako ste sretnik koji posao ima u telekomunikacijama i informacijskoj djelatnosti, zarađivali ste u prosjeku 1.904 eura, što je čak 10 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ako vas je, pak, zadesila nesreća da radite u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, plaće su rasle puževim korakom, za samo tri posto.
Statistika kaže da su dobro prošli i zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu: ondje su prosječne plaće porasle 10 posto, ali ne jednako za sve. Plaće kuhara porasle su čak do 23 posto. Najlošije su prošle čistačice i spremačice: njihove su plaće veće za samo tri posto. A poznato je kako je prosjek uvijek nekom majka, a nekom maćeha.
Povratak Hrvata
Dobra vijest stiže iz Njemačke. Tamošnji Savezni statistički ured priopćio je kako se više osoba iseli iz Njemačke u Hrvatsku što iz Hrvatske doseli u Njemačku. Prošle godine iz Hrvatske je u Njemačku doselilo nešto više od deset tisuća osoba, dok se iz Njemačke u Hrvatsku vratilo više od 20.000 Hrvata. Prije samo deset godina iz Hrvatske je u Njemačku imigriralo 30.000 osoba više nego što se iz te zemlje vratilo u Hrvatsku.
Trend se počeo smanjivati 2022., godine kada je posljednji put više osoba iz Hrvatske doselilo u Njemačku, nego što ih se vratilo. Iako je vijest dobra, nejasno je zašto i dalje uvozimo stranu radnu snagu, umjesto da zapošljavamo onu koja nam se vraća. Možda je problem što nam se iz Njemačke uglavnom vraćaju umirovljenici.
Liječenje bez liječnika
Sve je više upozorenja kako bi manje bolnice mogle ostati bez liječnika, a najbolji primjer za tu tvrdnju je situacija u Sisku. Tamošnja bolnica potvrdila je kako je u posljednjih pet godina ostala bez čak 25 liječnika specijalista. Sisak nipošto nije jedina bolnica u kojoj se događa masovni odlazak liječnika, pa su, da bi se takav trend spriječio, liječnici morali potpisati ugovore kako će, odluče li napustiti bolnicu u kojoj su završili specijalizaciju, morati vratiti troškove stručnog usavršavanja i primljene plaće tijekom specijalizacije.
Sada se od te prakse odustalo jer je smiješno da se nekom oduzimaju zarađene plaće. Svi se slažu kako financijsko kažnjavanje liječnika neće riješiti problem i da izlaz treba tražiti u stvaranju uvjeta da ostanu na radnom mjestu. Jer, poznato je: kog' se silom tjera u crkvu, taj se Bogu ne moli.
Po(r)uka tjedna
I kad oboli zdravstvo važi ista izreka: bolje spriječiti nego liječiti.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.
Komentari
1
Najnoviji
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
