SLAVONSKI BROD - Na listi dva posto najutjecajnijih znanstvenika u 2023. godini nalazi se 116 znanstvenika iz Republike Hrvatske, odnosno, šest znanstvenika više nego u 2022. godini. Od tih 116 hrvatskih znanstvenika, na listi je čak 56 znanstvenika koji trenutačno djeluju ili su djelovali na Sveučilištu u Zagrebu na 16 njegovih sastavnica. - objavio je u listopadu 2024. akademski.hr.

Na prestižnoj 'stanfordskoj listi' treću je godinu zaredom i Brođanka - prof. dr. sc. Marina Dabić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, poznata i kao najcitiranija hrvatska ekonomistica te dobitnica različitih nagrada - za izniman doprinos hrvatskoj sekciji IEEE za 2022. godinu; za doprinos afirmaciji i međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske sekcije IEEE u području menadžmenta u inženjerstvu i tehnologiji,...

Za PlusPortal je otkrila što taj status znanstvene elite uopće znači njoj osobno, ali i u međunarodnoj/domaćoj znanstvenoj zajednici.

- Ovaj posao ili volite ili ne volite. On traži jako puno od čovjeka. Vi ne znate hoće li vaš rad netko u budućnosti prepoznati ili ne, a uloženi trud koji stoji iza njega je ogroman. Ne možete znati hoće li netko koristiti ono što ste napisali u svom radu. Isto tako, postoji razlika u tomu iz kojeg područja dolazite. Nije isto pripadati velikom području poput menadžmenta ili uskom području iz informatike. Netko tko je u velikom području poput mog teško dolazi do izražaja. Tim sam više ponosna, a i godi sujeti ta pripadnost svjetskoj eliti. Kad uđete na listu, dobijete svjetsku prepoznatljvost. Ipak, ta je lista posebna po tomu što pokazuje da nije važno gdje ste rođeni - u nepoznatom selu ili velegradu - ako svoj posao radite najbolje što možete. Taj trud se kad-tad prepozna i iza vas ostaje otisak, ono što zovu fingerprint. Tako i ja uvijek kažem da je takav fingerprint na mene ostavila moja učiteljica u Osnovnoj školi Vladimir Nazor. Po meni je najveća nagrada znati da ste ostavili trag. - kazala je Marina Dabić za PlusPortal.

A trag je uistinu ostavila. Trenutno to čini na 679. mjestu od ukupno 57.191 svjetskog znanstvenika - s tendencijom neprestanog rasta.

Izrazito pristupačna, otvorena i prizemljena unatoč zvjezdanom statusu u znanstvenom svijetu, za medije je Marina Dabić već puno puta govorila. Dio života, školovanja i rada u Slavonskom Brodu nikad ne izostavlja.

- Diplomirala sam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a zatim sam se vratila u Slavonski Brod, gdje sam se 1983. godine zaposlila u tvornici Đuro Đaković Marsonia Commerce. Radila sam na poslovima uvoza i izvoza. Tri godine nakon toga sam magistrirala, a bila sam prvi magistar marketinga u Đuri Đakoviću. Iz 'Đure' sam otišla 1991. godine. Iako sam bila direktorica uvoza, svojevoljno sam bila na listi za otkaz jer mi se nije sviđala tadašnja odluka o prestrukturiranju. Poslije toga sam radila u dvije srednje škole u Slavonskom Brodu. Bilo mi je divno raditi s mladim ljudima željnim znanja. Prijateljstva iz toga doba još gajim i prerasla su u kumstva. U dobi od 36 godina, na poziv prof. Nike Majdandžića prešla sam na Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu koji je tada bio dio Sveučilišta u Osijeku. Kad sam došla na Strojarski fakultet, vidjela sam praktičnu primjenu znanja. Bio je to prvi fakultet u Hrvatskoj koji je imao e-mail. Doktorirala sam 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na području transfera tehnologija, što je za to doba bila nova tema. Kad sam doktorirala, imala sam 40 godina. No, to mi nije bila prepreka jer sam u proteklih 16 godina uspjela otvoriti vrata europske znanosti - ispričala je 2017. za Jutarnji list Marina Dabić. 

Doktorsku disertaciju na temu 'Međunarodni transfer tehnologije i položaj Republike Hrvatske u međunarodnoj razmjeni', obranila je 2000. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i stekla titulu magistra znanosti u području 'Teorija i politika plasmana - Marketing' s temom 'Zajednička ulaganja', a u srpnju 1983. diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Marketing.

Godine 2017. primila je javno priznanje u rodnom gradu - Grb Grada Slavonskog Broda.

U nastavku je moguće vidjeti više podataka o tomu koliko je puta citirana Marina Dabić te koliko je i kakvih djela autor.