Seriju članaka „Kamo plovi moj brod - Životne perspektive mladih u Brodsko-posavskoj županiji” nastavljamo razgovorom s Alkom Lulić, Dorom Opačak i Mateom Sentivanac, maturanticama Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti. Razgovarali smo o upisu na fakultet, budućnosti nakon završetka fakulteta te zadržavanju mladih u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
SLAVONSKI BROD - U Republici Hrvatskoj postoji 129 visokih učilišta u 44 grada na kojim se provodi 1.734 studijskih programa, najviše iz društvenog (28,3 %), tehničkog (16,9 %) i humanističkog područja (16,1 %), stoji u podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Na Sveučilištu u Slavonskom Brodu moguće je upisati studijske programe iz polja računarstva, strojarstva, ekonomije, poljoprivrede i obrazovnih znanosti. Međutim, mnogi maturanti žele upisati i druge studijske programe, zbog čega nužno moraju odseliti u druge gradove Hrvatske i inozemstva.
Alka Lulić
N.K./PLUS
Za početak smo pitali slavonskobrodske maturantice - učenice Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - koji studij/fakultet namjeravaju upisati te preferiraju li određeni grad u kojem žele studirati.
Alka Lulić se još premišlja oko prvog izbora, ali jasno zna u kojem gradu želi studirati, onom u kojem može nastaviti igrati vaterpolo na najvišoj razini.
- Nemam još siguran prvi izbor jer oduvijek imam različite interese, ali zasad najozbiljnije razmišljam o pravu, geografiji, medicinskoj biokemiji i logopediji. Željela bih upisati fakultet u Zagrebu zato što se uz obrazovanje želim nastaviti baviti sportom na vrhunskoj razini, a već dvije godine igram za zagrebački klub Mladost pa mi je to prirodan izbor.
Dora Opačak
N.K./PLUS
Za razliku od nje, Dora Opačak je sigurna u svoj prvi izbor, istaknuvši isto glavni grad kao svoje ciljano odredište.
- Namjeravam upisati kriminalističko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu jer smatram da taj fakultet i posao nakon njega ide uz mene i moj karakter. To je nešto u čemu se vidim i što me zanima. Voljela bih da to bude baš Zagreb.
Slično odgovara i Matea Sentivanac, no ona se i tijekom studiranja vidi u Slavoniji, istaknuvši svoj poziv koji osjeća od osnovne škole.
Matea Sentivanac
N.K./PLUS
- Planiram upisati medicinu zato što mi je to san otkako sam bila 7. razred. Htjela sam pomoći ljudima te mi je oduvijek bilo zanimljivo ljudsko tijelo i kako sve funkcionira. Najviše bih željela upisati medicinu u Osijeku.
Zanimalo nas je utječu li na odluku o odabiru studija više roditelji, prijatelji, oni sami ili svi podjednako u hipotetskoj situaciji da imaju dovoljno bodova da upišu prvi izbor. Alka Lulić daje nam specifičan odgovor s obzirom na svoje izvannastavne aktivnosti.
- Puno je informacija koje dobivam sa svih strana, ali mislim da na konačan izbor najviše utječem sama jer pokušavam uskladiti činjenicu da imam puno interesa. Želim vrhunsko obrazovanje te mogućnost da sve uskladim sa sportskom karijerom koja mi je izuzetno važna.
Prije svoje konačne odluke Dora Opačak ističe i da je teško nositi se s komentarima drugih.
- Na odluku o odabiru fakulteta najviše utječem sama, no jako je teško nositi se s raznim komentarima obitelji i prijatelja pa i odgovaranjem od mog prvog izbora.
Matea Sentivanac pak iznosi neke objektivne faktore zbog kojih roditelji imaju veliki utjecaj kod odabira studija/fakulteta svoje djece.
- Najviše je to moja odluka budući da sam blizu kuće i ostatak rodbine mi živi u Vukovaru te bih htjela biti u poznatom okruženju, ali veliki utjecaj imaju i moji roditelji, većinom zbog financijskih razloga (smještaja, hrane i dr.).
N.K./PLUS
Pitali smo ih i razmišljaju li već sada o razdoblju nakon završetka studija i vide li svoju budućnost u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji. Alka Lulić dobro zna da je kod kuće najljepše, ne skrivajući da je put može odvesti i negdje drugdje.
- Ideja da se vratim u Brod nije isključena. Volim svoj grad. Budući da sam zbog sporta proputovala gotovo cijelu Europu i nedavno se vratila iz Kine mogu potvrditi onu da je svugdje lijepo otići, ali se na kraju ipak najljepše vratiti kući.
Dora Opačak ima suprotno razmišljanje, ne ostavljajući mogućnost za povratak.
- Već sada razmišljam o razdoblju nakon završetka fakulteta i nažalost ne vidim svoju budućnost u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
N.K./PLUS
Matea Sentivanac daje odgovor koji je možda i svojstven mnogim budućim liječnicima, ali se nije dao naslutiti iz odgovora u kojem je istaknula blizinu bližnjih.
- Razmišljam već jako dugo te, iako volim svoju županiju, ne planiram ostati ovdje. Najvjerojatnije neću ostati u Hrvatskoj uopće.
Na kraju smo ih pitali i što misle kako bi se mlade uopće moglo privući da se odluče ovdje vratiti nakon studiranja u drugim gradovima. Alka Lulić je apostrofirala posao kao temelj ostanka i privlačenja mladih.
- Sigurno izazovnijim poslovnim prilikama i mogućnosti razvijanja karijera jer smatram da je Brod predivan grad za život, ali da mladi odlaze upravo iz tog razloga.
Dora Opačak je istaknula i druge preduvjete koji su važni za život mladih.
- Smatram da bi se, nakon studija, mlade moglo privući nazad prvo urbanizacijom, pa razvijanjem industrije i otvaranjem poželjnih radnih mjesta, a onda i poticanjem izgradnje stanova (novih prostora za življenje) i organiziranjem više zabavnih, produktivnih i rekreativnih sadržaja.
U konačnici, Matea Sentivanac navodi i neke specifične faktore koji u novije vrijeme posebno privlače mlade ljude.
- Više radnih mjesta u različitim sektorima, npr. IT sektoru, industriji i sl., ulaganja u razvoj već postojećih sektora, organizacija različitih događanja, radionica i seminara, stvaranje programa koji nude financijske poticaje za mlade ljude.
Maturanticama slavonskobrodske Klasične gimnazije želimo puno uspjeha kod upisa željenog studija, kao i svim drugim maturantima, no ipak se nadamo da će u budućnosti za sve njih biti više mjesta u našem gradu i županiji. Posebno vjerujemo u kreativnost i poduzetnički duh novih generacija koji mogu donijeti novu energiju, inovacije i razvojni zamah našem području.
Podsjećamo da je posljednjih 10 godina pad broja stanovnika u Brodsko-posavskoj županiji 70,2 % određen većim brojem odseljenih od doseljenih, a 29,8 % većim brojem umrlih od živorođenih.
Tekst je financirala Agencija za elektroničke medije u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
