SLAVONSKI BROD - U organizaciji i produkciji "Udruge Prosoli – Sveta glazba d.o.o.” iz Zagreba realiziran je, sedmi po redu, znanstveno-obrazovni, i turističko-kulturološki film "Stella maris slavonskih žitnih polja” (štovanje Bogorodice u crkveno-povijesnoj, povijesno-umjetničkoj, književnoj, etnološkoj, glazbenoj baštini na području Đakovačko-osječke nadbiskupije).

Film su, u okviru projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" realizirali voditeljica projekta i scenaristica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica HAZU i producent prof. Alojzija Prosolija.

Od dosadašnjih sedam filmova koje je realizirala Udruga Prosoli, pojedini filmovi već su prevedeni na engleski i delegirani u Arhiv Međunarodne mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis).

Pored domaćih, filmovi su imali i više međunarodnih projekcija (Njemačka, Argentina, Italija) kojima se promiče hrvatski, posebice sakralni i povijesno-umjetnički turizam, kao i cjelokupna hrvatska kulturna baština (etnološka, književna, glazbena, povijesno-umjetnička).

Projekt je pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu HBK.

Budući da je u filmu "Stella maris slavonskih žitnih polja” snažno prisutna i zastupljena povijesna duhovna baština Slavonskog Broda, kao i općenito prikaz slavonskih književnih djela iz 18. stoljeća, te narodnih tradicija, života i običaja, film, koji traje 45 minuta, trebao bi biti zanimljiv vrlo širokom krugu građana Slavonskog Broda, ali i posebno onima koji se bave prosvjetom, povješću, književnošću, umjetnošću, muzeologijom, etnologijom, glazbom, turizmom, duhovnošću…

Sažetak filma

U znanstveno-obrazovnom filmu Stella maris slavonskih žitnih polja multidisciplinarno je prikazan presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, od srednjeg vijeka do današnjih dana. Kroz film upoznajemo pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska svetišta (Đakovo. Osijek, Slavonski Brod, Vukovar, Dragotin, Valpovo, Harkanovci, Šumanovci, Ilok, Vinkovci, Ilača, Lučica kod Lipovca, Bapska, Tovarnik, Sotin, Šarengrad, Svilaj, Komletinci, Aljmaš) kao i samostane koji su očuvali marijansku baštinu.

Poseban naglasak pridan je ostacima romaničko-gotičkih sakralnih spomenika, te pored toga baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon oslobođenja od Otomanskog carstva.

Upoznajemo i stare knjige te duhovne stihove istočno-slavonskoga književnog kruga: Ivana Grličića, Josipa Milunovića, Đure Sertića, Ilije OkrugićaSrijemca, Jurja i Nikole Tordinca, fra Ivana Velikanovića, fra Matije Petra Katančića, fra Aleksandra Tomikovića, fra Antuna Papušlića, fra Antuna Bačića, fra Marijana Lanosovića, fra Emerika Pavića, fra Antuna Tomaševića, fra Marijana Jaića, fra Grgura Ćevapovića, fra Bernardina Leakovića, Antuna Matije Reljkovića, Antuna Kanižlića, kao i novijih pjesnikaZlatka Tomičića i Luje Medvidovića.

Kroz film također dobivamo uvid u prikaz muzejskih zbirki i vrijednih marijanskih slikarskih djela. U glazbenom dijelu filma upoznajemo duhovnu baroknu i klasicističku muzičku tradiciju Slavonije, te izvoran zvuk narodnog melosa i popijevki prisutan u tamburaškoj folklornoj glazbi. Pozornost je pridana i liku biskupa J. J. Strossmayera, kao važnom kulturno-prosvjetiteljskom djelatniku, meceni i pokretaču znanstvenih i kulturnih institucija Slavonije i cijele Hrvatske.