ZAGREB - Balet Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera nagrađen je Nagradom hrvatskoga glumišta za najbolju baletnu predstavu u cjelini za 2011. godinu. Balet je nastao kao rezultat suradnje 26. Muzičkog biennala Zagreb (međunarodnog festivala suvremene glazbe) i Hrvatskoga narodnog kazališta iz Zagreba, a praizveden je s velikim uspjehom i odličnim kritikama u završnoj večeri MBZ-a 17. travnja ove godine. Ujedno je, na temelju plesne uloge ostvarene u ovom baletu, balerina Pavla Mikolavčić nagrađena za najbolje umjetničko ostvarenje u baletu za 2001. godinu.

Glazba Krešimira Seletkovića, koreografija Martina Müllera, scenografija i kostimografija Eduarda Hermansa, svjetlo Jordana Tuinmana, kao i izvedba članova Baleta HNK-a te ansambla Cantus pod ravnanjem Berislava Šipuša, oduševili su publiku na praizvedbi i nekoliko potonjih izvedbi, a organizacija MBZ-a najavljuje daljnje izvedbe u travnju 2012. godine.

Po svemu sudeći, balet Air neće doživjeti sudbinu kakvu, na žalost, doživi većina novoskladanih opernih i baletnih djela produciranih upravo za i kroz Muzički biennale Zagreb. Većini praizvedba ujedno biva i jedina izvedba, što je pogubno za razvoj domaćega stvaralaštva, koje itekako ima što reći u području suvremenoga glazbenog izričaja. Čini se da bi upravo Seletkovićev Air, kao i od prije dvije godine uspješna produkcija baleta Proces Berislava Šipuša (isto nastao u okviru MBZ-a, u izvedbi baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci) mogao promijeniti čvrsto ukorijenjeni strah od podržavanja domaćega novoga glazbeno-scenskog stvaralaštva.

U povodu praizvedbe baleta Krešimir Seletković istaknuo je da je Air zrcalo. "Zrcalo duha i duše. Ljudskom duhu je uskraćeno da u njemu može vidjeti svoj fizički odraz. Ali ga zato može osjetiti. Moguće da je čovjek na taj način ipak zaštićen. Jer odraz duha u zraku je imaginacija." Švicarski koreograf međunarodnog ugleda Martino Müller autor je predloška čiji je okvir 13 slika s naslovima: Početak (Prolog), Stvaranje, Zajedništvo, Potraga, Bijes, Strast, Izdržljivost, Sloboda, Nevinost, Ljubav, Život, Prihvaćanje i Let. Cilj je slaviti zrak i izraziti svoju fascinaciju zajedničkim disanjem, življenjem i prolaskom kroz život. Koreograf je u predstavu unio i motiv vrane, koji predstavlja vezu između mistike i realnosti: "Vrana ima važnu ulogu u mojem osobnom životu, kao i u mitovima i legendama diljem svijeta. U nordijskoj mitologiji simbolizira mudrost, stari Grci smatraju je svetom pticom, a navodno kralj Arthur nije nikada umro nego se čarolijom pretvorio u gavrana ili vranu. U Ujedinjenom Kraljevstvu vjeruju da ako vrane napuste londonski Tower, zidovi će se srušiti i monarhija će propasti. Za svaki slučaj i danas stražari tamo čuvaju nekoliko vrana."