Primjenom suvremenih metoda u kanalu Glogovica otkrivene su anomalije na dubini od sedam metara, što otvara mogućnost pronalaska preostalih dijelova kostura skrivenog diva (stepskog mamuta) starog više od 96 tisuća godina.
SLAVONSKI BROD - U Muzeju brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, otvorena je danas izložba naziva „Skriveni div – suvremenom tehnologijom do novih spoznaja“ koja donosi i prezentira rezultate najnovijih geofizičkih istraživanja provedenih na lokalitetu pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu.
Željka Gavranović / PlusPortal
Podsjetimo, to je još uvijek najcjelovitiji nalaz stepskog mamuta u Hrvatskoj i najvažniji paleontološki nalaz u regiji. Pronađen je još davne 1957., no prva ozbiljna istraživanja na tom mjestu nalaza provedena su 1973. godine, kada su pronađeni još neki ostaci (dijelovi kljova i kosti manjih sisavaca iz pleistocenskog razdoblja) koji prvotno nisu bili iskopani.
Mammuthus trogontherii restauriran je 2021. godine te izložen u sklopu izložbe „Doba leda i vatre“, kada su izrađeni nosači koji ga drže u idealnom položaju. Uzorak lijevog kutnjaka pokazuje starost mamuta - a ona je nevjerojatnih 96.100 godina.
Željka Gavranović / PlusPortal
Sada ga je na svjetlost dvorane ponovno izvukao izložbeno-istraživački projekt proveden u suradnji brodskog Muzeja i zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te Hrvatskog geološkog instituta.
- Rezultati projekta govore o važnosti multidisciplinarnog pristupa pri obradi muzejskih nalaza. Muzeji nude materijalne dokaze prošlosti, a znanost nam pomaže da ih interpretiramo na temeljit i pouzdan način, stvarajući sinergiju koja obogaćuje obje strane i osigurava uzajaman napredak i rast te put ka novim otkrićima. - kazala je autorica projekta i viša kustosica, Ivana Maruščak.
Željka Gavranović / PlusPortal
Poručila je kako postoje pretpostavke da je glava mamuta zbog težine i gravitacije s vremenom pala dublje u tlo, dok je ostatak kostur ostao na drugim razinama. Cilj je pronaći još ostataka, a to će biti lakše uz moderne metode i suvremene uređaje.
Bojan Matoš, izvanredni profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta pojasnio je kako su u pretraživanju nasipa Glogovice uz Dombovićevu ulicu (nedaleko Poljoprivredne škole, naselje Livada) primijenili geofizičke metode u istraživanju nalaza stepskog mamuta. Pojasnio je kako je riječ o metodama koje ne narušavaju integritet tla odnosno radi se o emitiranju elektromagnetskog vala u podzemlje kako bi se isti reflektirao o bilo kakav objekt na koji naiđe.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Ideja je bila identificirati moguće daljnje ostatke mamuta... Na dubini od 7,2 i 7,9 metara uočili smo anomalije (izolirane nepravilne zone pojačanih amplituda), ali potrebno ih je dodatno provjeriti daljnjim istraživanjima. Ne možemo biti sigurni o čemu se radi, ali preporučljiva je dodatna provjera. - kazao nam je profesor Matoš.
U svakom slučaju, nadamo se kako će sredstava za daljnja istraživanja biti još više kako ostatci mamuta i drugih stvorenja ne bi još dugo bili skriveni pod zemljom.
Željka Gavranović / PlusPortal
