SLAVONSKI BROD - Promjena klime, kojoj upravo svjedočimo i koja je jedna od globalnih top-tema, nije zapravo ništa novo niti neuobičajeno. Naprotiv, kako je to pokazala i jučerašnja izložba „Doba leda i vatre“ u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, izmjena toplijih i hladnijih epoha, kao i njihovih dubokih posljedica na čitav živi svijet, obilježje je našega planeta kao takvog.

Dakako, ova je tema danas kontroverzna jer je glavni čimbenik klimatskih promena „jedan sisavac“, koji si usto sam „tepa“ da je „sapiens“, tj. mudar i razuman. U prapovijest, kada je čovjek tek stasao kao „vladar planeta“, bilo je drugačije, klimatske promjene događale su se „prirodnim putem“, ali je upitno bismo li opet željeli živjeti u takvim uvjetima.

- Ledeno doba je kolokvijalni naziv za razdoblje pleistocena, koji je trajao iznimno dugo, od prije 2,6 milijuna godina pa sve do prije 11 tisuća godina. Obilježile su ga dramatične izmjene tzv. ledenih i međuledenih doba, koje su jednako tako korjenito mijenjale biljni i životinjski svijet - vratila nas je duboko u prošlost Ivana Maruščak, autorica izložbe i viša kustosica Muzeja Brodskog Posavlja, podsjetivši na neumoljivu činjenicu da biološke vrste nestaju, iz raznih razloga, između ostalog i zbog promjene klime, točnije, njihovih posljedica.

Jedna takva vrsta je stepski mamut, „zvijezda“ sinoćnje izložbe.

- Klima je u Brodskom Posavlju u pleistocenu jako oscilirala. Recimo, u vremenu iz kojega datira naš mamut, a to je prije 96.100 godina, odnosno u posljednjem interglacijalu (međuledenom dobu) prosječne dnevne temperature bile su umjerene, slične današnjima. Međutim, na vrhuncima ledenih doba, one su se kretale od 15 do 20 stupnjeva ispod nule - dočarala je autorica surovost tadašnjeg okoliša.

Zastrašujuće kljove s lubanjom stepskog mamuta, rekonstruirane na temelju ostataka pronađenih u koritu Glogovice 60-ih godina prošloga stoljeća, kao i improvizirana noga ovog slonova „rođaka“, privlačile su navjeću pažnju posjetitelja, omogućivši im da steknu realan dojam o dimenzijama „čudovišta“ s kojima su se susretali njihovi davni preci.   

- Posebno smo ponosni na taj najcjeloviti nalaz stepskog mamuta u Hrvatskoj, kao i na činjenicu da mu je, metodom poluraspada radioaktivnih izotopa urana i torija, precizno izmjerena starost.

Pojava 'najpametnijeg' sisavca

A nije im društvo pravio sam on već i, također sugeriraju sinoć izloženi ostatci, vunasti mamut, vunasti nosorg, los, gigantski jelen, stepski bizon, špiljski medvjed i mnoge druge, koje zasigurno ne biste voljeli sresti uživo.  

- Izložba je napravljena prema suvremenijim standardima i načinima prezentacije ove vrste građe, što uključuje 3D rekonstrukciju kosti odnosno cijelog skeleta prapovijesnih životinja. Posjetitelj tako može jasno vidjeti gdje se neka kost, npr. u mamutu, točno nalazila i kako je on u cjelini izgledao - objasnila je Ivana Maruščak.

Prijelomni trenutak u životu sisavaca, odnosno cijelog ekosustava, bila je pojava našeg prvog „mudrog“ pretka. On je ovladao vještinama koje su ga uzdigle na tron iznad svih vrsta.

- S pleistocenom se poklapa paleolitik, najduže razdoblje ljudske civilizacije. To je vrijeme pojave čovjeka i njegova ovladavanja vatrom. O prisutnosti modernog čovjeka i neandertalca na području Brodskog Posavlja, svjedoče ostatci brojnih alatki i njihovih lubanja, koji su također izloženi.

Cjelokupni brodsko-posavski krajolik gornjeg pleistocena, s florom i faunom, mamutima i ostalim životinjama te čovjekom, sjajno je dočaran na širokom 3D prikazu.

- Ništa na toj rekonstrukciji nije slučajno. To možemo zahvaliti nalazu brojnih gastropoda, vrsta koji su dobar pokazatelj kako je u nekom periodu izgledao okoliš. Tako su oni pronađeni zajedno s ostacima mamuta, ukazivali na umjerenu klimu, močvarnu sredinu i izvor veće količine vode - kazala je sugovornica.

Ugođaju ovih pradavnih vremena jako dobro doprinose i diskretni zvukovi, dočaravajući akustiku iz tadašnjeg okoliša ovoga dijela Europe.