POŽEGA - Tekst Nikole Cesarika iz Požeškog pučkog kalendara, naslova „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj", govori o istraživanju točnog toponima jednog papučkog prapovijesnog lokaliteta, čije je ime autor - usprkos svim danas dostupnim tehnološkim dostignućima i alatima - konačno uspio potvrditi tek razgovorom sa susjednom Lukom i njegovom generacijom.

Zanimljiva je, pritom, činjenica da je sve ono što nije zabilježeno u prošlosti i što ne možemo 'izguglati' vrlo teško istražiti ako nema 'usmene predaje', odnosno, nekoga starijeg tko će moći potvrditi što se i kako zbivalo.

Uvodno, Cesarik nabraja sve 'alate' kojima se inače služi u istraživanjima požeškog kraja. Spominje, pritom, preglednik Arkod koji je prvotno služio za evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta, ali je vrlo brzo postao popularan među istraživačima stare topografije Požeštine.

- Kada se pojavio, preglednik Arkod bio je vrlo popularan Kako i ne bi jer nudio je uvid u zračne snimke načinjene 2011., ali i georeferenciranu topografsku kartu Hrvatske u mjerilu 1:25000! Prije Arkoda, svi smo i dalje ovisili o starim ,,specijalkama" koje je za svoje potrebe načinila JNA. - piše Cesarik, nastavivši kako je preglednik tadašnjeg Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, pod službenim nazivom Informacijski sustav prostornog uređenja, ponudio uvid u nešto što je „vrjednije od suhog zlata" - zračne snimke iz 1968. godine.

No, sve je to postalo prošlost pojavom Geoportala Državne geodetske uprave koji je, u bogatu paletu svojih kartografskih slojeva, uvrstio i snimke iz 1968. godine te zračne snimke snimane od 2017. do 2020. godine. Na njemu je, uz razne topografske karte i zračne snimke iz novijeg doba, dostupna i georeferencirana osnovna karta u mjerilu 1:5000.

Iste lokalitete istraživači na takvim kartama pregledavaju u različitom vremenskom rasponu, kako bi uočili što više toga.

Cesarik, kao pomagalo u tom procesu spominje i LiDAR, sofisticirani uređaj kojeg nosi letjelica i koji odašilje laserske impulske prema tlu te osigurava precizne snimke, čak i u pošumljenim područjima 'kroz' koja ljudsko oko ne može vidjeti.

Upravo je taj sustav snimanja pridonio otkriću jedne gradine na Papuku, u projektu pod vodstvom arheologa, doktora Hrvoja Potrebice.

Riječ je o utvrđenom prapovijesnom naselju impresivne veličine, a nakon provedenog je istraživanja naziv Bangradac postao službeni arheološki naziv za taj lokalitet.

No, Cesarik je mišljenja kako se radi o pogrešci te da je pravo ime tog lokaliteta - Vranovac.

- Razlog zašto mislim da je došlo do pogreške pri navođenju toponima je taj što se toponim Vranovac i danas nalazi baš na onom mjestu gdje je bio ucrtan u 18. stoljeću. To me svakako navodi na zaključak da se to brdo oduvijek zvalo tim imenom te da je prilikom treće austrijske topografske izmjere Vranovac bio greškom prebačen na drugo mjesto. A to je očito načinilo lančanu reakciju koja je područje Vranovca nazvala imenom Bangradac, dok je gradina iznad samog Podgoija (Bajin Gradac s današnje topografske karte ) ostala potpuno zanemarena i neucrtana. Međutim, u svemu tomu najvažnija je činjenica daje Vranovac u svim kasnijim topografskim kartama ucrtan upravo na mjestu gdje se nalazio i u 18. stoljeću (na koti 735,2). A to je po mom mišljenju poprilično siguran znak da se tu radi o neprekinutom nazivnom kontinuitetu. - poručio je Cesarik.

To mu je potvrdio i susjed Luka koji je informaciju dodatno provjerio s još trojicom svojih „vršnjaka".

- Svi su mu rekli da se gradina iznad vinograda u Podgoiju, otkako oni znaju za sebe, zove Bajgradac. A za Bangradac na predjelu Vranovca nitko od njih nije nikada čuo. Uz to, brdo na koti 735,2 te čitavi predio oko njega lokalci poznaju samo pod imenom Vranovac! - zaključuje Cesarik uz zaključnu poruku „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj".

Svatko od nas sigurno bi se mogao dosjetiti situacije kada je, vlastitim nerazumijevanjem karte ili lošom navigacijom, 'promašio' cilj ili je, pak, do njega stigao okolnim putem. Tada su mnogi požalili što o pravom smjeru nisu pitali prolaznike ili mještane.

Cesarikov je tekst u cijelosti moguće pročitati iz dokumenta u privitku.

PDF Dokument

Nikola Cesarik, Kartu citaj al seljaka pitaj.pdf