SLAVONSKI BROD - Četvrtoga dana 7. Festivala amaterskih kazališta u Slavonskom Brodu (7. FAK) Amatersko kazalište iz Belišća na festivalskoj pozornici u Velikoj dvorani KKD „Ivana Brlić Mažuranić" izvelo je predstavu ( u konkurenciji) autora Fadila Hadžića „Ljubavni ultimatum starog gospodina". Hadžićeva satirična priča, na trenutke i s ozbiljnim tonovima od kojih je, svakako najozbiljniji samoubojstvo koje se, kao posljedica spletki i financijskog mešetarenja koje je dovelo do financijskog sloma jedne obitelji iz 'višeg' društva, doduše nije dogodilo na pozornici, ali je imalo ključnu ulogu u dramskom raspletu.

Zamjerke se u prvom redu odnose na lik Vilima koji, jednu u cjelini pomalo grotesknu situaciju koju na jednoj strani obilježava velika količina patetike, a ozbiljnost na drugoj strani, kvari 'zatrzanjem' jer glumac nije u potpunosti ovladao tekstom pa je dolazilo do zastajkivanja, čekanja inspicijenta, i sitnih, ali primjetnih zabuna.

Stari gospodin, magistar ekonomije, kako voli isticati, Vilim Kokot, supruga bogatoga bankara Melita Kralj i njezina kći Tonka (u Hadžićevoj komediji izvorno sin Leo) glavni su akteri priče na pozornici, no preko njih, njihovih dijaloga i 'telefonskih razgovora' upoznajemo i druge likove koji se ne pojavljuju na pozornici. Vilim, na početku komedije, otkriva dugogodišnju svoju tajnu zaljubljenost, zapravo opsjednutost, Melitom, no njena kći Tonka skeptična je prema toj 'ljubavi'. Zaplet stvara otkrivanje poslovnog i obiteljskog financijskog bankrota Tonkinog supruga, a sve se rješava kompromisom koji otkriva i moguću pozadinu Vilimove 'zaljubljenosti' – „S dvije plaće je lakše!".

Sve to se odvija na jednostavnoj sceni koja predstavlja Melitin dnevni boravak, još jednostavnijim kostimima kojima su ocrtani i karakteri likova (Melita je, doduše u jednostavnoj haljinici, no iako je u kući, u elegantnim je štiklama, Tonka je obučena mladenački sportski, a Vilim elegantno – kako i priliči starom gospodinu, 'magistru ekonomije') što sve, opet, u prvi plan stavlja Hadžićev tekst i same glumce koji su, u brodskoj izvedbi, uz određene zamjerke, posao ipak odradili za prolaznu ocjenu. Zamjerke se u prvom redu odnose na lik Vilima koji, jednu u cjelini pomalo grotesknu situaciju koju na jednoj strani obilježava velika količina patetike, a ozbiljnost na drugoj strani, kvari 'zatrzanjem' jer glumac nije u potpunosti ovladao tekstom pa je dolazilo do zastajkivanja, čekanja inspicijenta, i sitnih, ali primjetnih zabuna. Kad spominjemo inspicijenta, ne bi trebalo prijeći ni preko toga da je ili preglasno šaptao, ili se nešto dogodilo s tehnikom, odnosno ozvučenjem na pozornici i u samom gledalištu. Naime, šaptač se čuo i kod desnih ulaznih vrata, a moguće i drugdje u dvorani, te je bilo još i drugih neodređenih šumova koje nismo mogli ukloniti iz video priloga. Svježinu predstavi svojom mladošću i temperamentom dala je Tonka koja je buntovna, cinična ali i racionalno spremna na kompromis koji, kao i svaki dobar kompromis, nije bezuvjetan. Melita Kralj, u početku zbunjena, rezervirana, kako se situacija negativno po nju razvija, postaje blagonaklonija Vilimu, pa se preko slabe žene koja treba pomoć i zaštitu, na kraju,  transformira u odrešitu ženu koja posve otkriva svoj pravi temperament.

Zaključno, Hadžićev tekst nudio je puno više mogućnosti za jače nasmijati publiku, no sve je ostalo na maloj predstavi malog ansambla koji, unatoč tome, uspio je prenijeti temeljne poruke o čovjeku i njegovoj prirodi.