2884
Prikaza
0
Komentara
Iako je prva brodska samostalna likovna izložba Zvonimira Petanovića, Brođanina, u Velikoj dvorani Likovnog salona „Vladimir Becić" u Slavonskom Brodu otvorena prije više od tjedan dana, zbog Autora samog ali i zbog izloženih njegovih djela, članak o samom otvorenju izložbe nismo htjeli svesti na šturu vijest. Petanović je vrijedan veće pozornosti. Izložbu je valjalo posjetiti nekoliko puta, a ne samo biti na otvorenju na kojem se, zbog izuzetnog zanimanja Brođana i gostiju, zapravo, slike nisu ni mogle dobro pogledati.
U društvu najboljih akvarelista
Zvonimir Petanović široj javnosti poznatiji je kao dugogodišnji profesor i u dva mandata ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu. Oni koji prate likovni život u ovome gradu, osobito od druge polovice osamdesetih godina, znaju za Petanovićev doprinos amaterskoj likovnoj sceni koja je, u njemu, dobila i na stvaralačkoj kvaliteti i na organizacijskom planu. Ovo prvo neosporno je samim tim što se ime i prezime ovoga autora nalazi među onima koji su ocijenjeni najboljima na 6. Hrvatskom Triennalu akvarela Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Drugo se veže uz Petanovićevo djelovanje, kao člana i(li) kao predsjednika amaterskih kulturnih društava, od Likovnog kruga „Đuro Đaković", do Književno-likovnog društva „Berislavić", te na izložbe i slikarske kolonije u organizaciji kojih je sudjelovao.
Ličko porijeklo i slavonska zavičajnost
Nakon niza skupnih ili izložbi u selekciji, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a izlagati je počeo nedugo nakon završene crtačko-slikarske škole „Albert Gruber" koju je, početkom osamdesetih, vodio pokojni profesor Krunoslav Kern, Zvonimir Petanović samostalno je izlagao u Ogulinu i Đakovu te, s ovom istom izložbom, u Požegi. Organizatori izložbe, s razlogom, lička su zavičajna društva iz Požege i Slavonskoga Broda - požeška „Vila Velebita" i brodsko „Vrilo mudrosti". Petanović je rođeni Brođanin (rođen 1944. godine) a po roditeljima je Ličanin. Ta njegova slavonska zavičajnost i njegovi lički korijeni u temeljima su Petanovićeve likovne poetike. Autor kataloga izložbe je prof. dr. sc. Josip Fajdić koji je, uz ravnatelja Galerije umjetnina Slavonski Brod, Branimira Pešuta, i autor tekstova u katalogu, a izložbu, požešku, postavila je Lidija Ivančević – Španiček iz Gradskog muzeja Požega, dok su brodsku postavili Branimir Pešut i Boris Knez iz Galerije umjetnina Slavonski Brod. Sve ovo uz katalog, kao i njegov odličan dizajn koji je je potpisala Lana Protić Malbašić, vrijedno je spomenuti jer izvrsnu izložbu nužno prati vrstan katalog što se, u ovom slučaju, apsolutno poklopilo.
Odgovoran, znalački odnos prema zahtjevima tehnike
Kao što smo rekli, poetika Petanovićevih slika u temelju imaju slavonsku zavičajnost i ličko porijeklo autora. No, to su samo neke od, ne nevažnih, niti finoga poetskog tkanja koje se, nekada izraženije, nekada slabije, uočava u Petanovićevom djelu. U tom tkanju razabiru se i odrazi rukopisa onih od kojih je ili na čijem slikarstvu je Petanović odgovorno i strpljivo učio slikarski zanat. Prvenstveno Krunoslava Kerna, Zdravka Ćosića i Predraga Golla. Ipak, i definitivno, radi se o vlastitoj poetici, a iskrenost, jednostavnost i odgovoran, znalački odnos prema zahtjevima tehnike, bilo da se radi o akvarelu, jajčanoj temperi ili akriliku, samo su način na koji Petanović izražava, oblikuje i tvori novu stvarnost.
Likovnu koja je samo odraz odnosa autora prema motivu, ali ne i
motiv sam. Tako je i kada se radi o, nedvojbeno najboljem dijelu ove izložbe,
slavonskim pejzažima i motivima u tehnici akvarela i tako je kada se radi o
izvrsnim mrtvim prirodama u tehnici jajčane tempere. Velebit, kao Petanovićev poseban
motiv, i njegove slike u akriliku, a posebno akvareli, naslanjaju se na
iskustvo slavonskog pejzaža, ali su mu i suprotnost. Kolorit sjeveru okrenute, ličke
strane Velebita, u dodiru je s koloritom slavonskog pejzaža, a prozračnost,
svježina i sigurna, kao i velebitski vrhovi oštra crta samo potvrđuju ono čime Petanović
suvereno vlada – kičica je u ruci vrsnoga slikara, čovjeka kojem oko služi za
detekciju motiva, a stvaralački duh, nadahnut viđenim, kreira prepoznatljivu,
ali posve novu stvarnost.
Filozofija vlastitoga življenja
I na kraju, uz poziv da, onaj tko još nije, svakako posjeti ovu vrijednu izložbu, pozvat ćemo se i na riječi profesora Fajdića koji kaže:
- Iako po vokaciji čovjek tehničke naobrazbe, u svojem slikarstvu kao hobiju, autor sjedinjuje svu filozofiju vlastitoga življenja, pri čemu su jednostavnost i iskrenost temeljne odrednice slikareve osobnosti.
U audio prilogu: Autor kataloga izložbe prof. dr. sc. Josip Fajdić na otvorenju izložbe. (.mp3, trajanje 2'25'').