SLAVONSKI BROD - Nakon što je Gradsko vijeće  u ponedjeljak potvrdilo izbor Romane Tekić na mjesto ravnateljice Galerije umjetnina, ona je od danas na čelnoj poziciji ove kulturne ustanove koju je kroz protekla tri mandata vodio Branimir Pešut. 

Romana Tekić je kao profesorica povijesti umjetnosti zaposlena u ovoj ustanovi od 2005.godine na mjestu kustos- voditelj Galerije Ružić i suvremenici, a do sada se kao viša kustosica Galerije dokazala na nizu izložbenih projekata što su pri izboru prepoznali i članovi Upravnog vijeća. Njezin izbor na novu dužnost bio je povod našeg razgovora.

"Do sada nismo sudjelovali u EU projektima, no mislim da bi nam to u budućnosti trebala biti praksa, pogotovo jer je posljednjih godina otvoreno nekoliko natječaja Europskih fondova, koji nude financiranje upravo programa kakve i sami provodimo, i  na koji bi Galerija trebala aplicirati i tako zadovoljiti jedan ili nekoliko svojih dugoročnih ciljeva."

Što su do sada u Galeriji bile vaše obaveze?

Došavši na mjesto  voditelja Galerije Ružić i suvremenici,  izradila sam promotivne materijale koji su imali cilj približiti sadržaj Galerije Ružić mogućim posjetiteljima, prvenstveno djeci. Radila sam i na katalogu stalnog postava Galerije Ružić.  Uz redovnu muzejsko-galerijsku djelatnost, koja uključuje obradu predmeta iz zbirke i pripremne radnje koje su prethodile upisu muzejskih zbirki Donacija Branka Ružića i Ružićevi suvremenici  u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz pedagoško-edukativni rad i stručna vodstva, autorica sam tridesetak  izložbi, od kojih bih izdvojila: "Voćarska- Ružićeva portretna plastika", "Stanko Jančić", „Ratko Petrić", „Ružić i učenici", "Ružićevi papir- machei", "Ružić- pokušaj dekodiranja", kojima je svrha pružiti likovnoj publici uvid u problematiku Ružićevog likovnog opusa i suvremene likovne, a prije svega, kiparske scene u Hrvatskoj.

Radila sam i na promociji novije generacije likovnih umjetnika, prije svega  Brođana: autorica sam izložbi Ivane Kutuzović, Zlatka Kozine, Igora Čabraje, Marije Vonić.

Kontinuirano sam sve ove godine radila na promociji zbirke Ružić i izvan Slavonskog Broda, pa sam priredila izložbe iz fundusa Galerije Ružić u Samoboru, Zagrebu, Klanjcu, Pakracu, Požegi, Đakovu,Vukovaru, Splitu, Sisku, Virovitici, Kaštelima i Bjelovaru.

Nastojeći približiti sadržaj Galerije i likovnu umjetnost najmlađim posjetiteljima, organizirala sam niz radionica prigodne tematike u sklopu Noći muzeja i Muzejske edukativno-pedagoške akcije Hrvatskog muzejskog društva te sam autorica edukativnih knjižica koje kroz pitanja vezana uz fundus Galerije populariziraju njezin sadržaj školskom uzrastu.

Što je po vašem mišljenju najzanimljiviji dio projekta ili plana koji ste predstavili vijeću? 

Stalna briga i odgovornost prema posjetiteljima ključni su za egzistenciju Galerije.

Individualni pristup posjetiteljima kroz specifične programe, vođenja, čiji je cilj povećati doživljaj promatranog, kao i povećati broj posjetitelja.

Među najvažnijim dugoročnim planovima svakako je organiziranje muzejsko-pedagoškog rada unutar Galerije. Definiranjem zajedničke strategije između upravnih odjela za školstvo, nastavnika i djelatnika Galerije, namjeravam izraditi nekoliko prilagođenih programa različitoj dobi, interesu i različitim školskim programima.

U posljednjim desetljećima dogodile su se velike promjene u muzejima i galerijama  na globalnoj razini. Prije su generacije i generacije posjetitelja dolazile  u galeriju ili muzej da bi prošetali kroz postav, promatrajući muzejske predmete često sa strahopoštovanjem, a muzeji su percipirani, posebno među mlađom populacijom, kao hladna i dosadna mjesta. Danas se od galerija i muzeja traži i očekuje da su prostori interakcije i učenja, traži se posve novi odnos prema publici, koja nije tek pasivni promatrač, nego se kroz iskustvo učenja potiče njihova znatiželja i interes za umjetnička djela, predmete i zbirke. 

Kako namjeravate stvoriti interes za Galeriju kod mogućih korisnika?

Potrebno je,  otvoriti se  prema različitim institucijama, udrugama i organizacijama. Galerija bi tako obogatila svoje sadržaje i ponudu, postala središte znanja, mjesto doživljaja, sudjelovanja, djelovanja. Posjetiteljima bi se ponudile filmske projekcije, predavanja  gostujućih predavača s Instituta za povijest umjetnosti, ALU, Odsjeka za povijest umjetnosti, organizirali bi se susreti s književnicima i pjesnicima, koncerti. Sve ove akcije imat će za konačni cilj  afirmaciju Galerije kao ustanove okrenute postojećim i mogućim korisnicima te unapređenju uvjeta za realizaciju programa.

Osim toga namjeravamo pojačati i marketinške aktivnosti  na internetskim portalima, ali prije svega kroz (lokalne) eletroničke i tiskane medije. Najbrži obuhvat publike, posebno one mlađe, planira se i putem novih medija: facebooka, instagrama i twittera.

Također  u ponudu planiramo uvrstiti i  muzejske proizvode – suvenire, koji moraju biti unikatni i visoke kvalitete, sadržajno i cjenovno primjereni okruženju.

Koliko je ljudi danas zaposleno u Galeriji?

Danas u Galeriji umjetnina radi osam zaposlenika, od toga tri stručna djelatnika, što je jako malo s obzirom na brigu o dva stalna postava i sedam muzejskih zbirki u kojima je sistematiziran cjelokupni fundus Galerije umjetnina. Ostalih pet zaposlenika su: voditeljica računovodstva, skrbnik Tadijanovićeve ostavštine, domar, i dvije spremačice. U prošloj godini je dvoje zaposlenika otišlo u mirovinu, i samim tim smo smanjili kapacitete zaposlenika. Obzirom da Galerija umjetnina ima dva stalna postava, i tijekom cijele godine organizira izložbe u dva Likovna salona Vladimir Becić, bit će organizacijski izazov s ovim brojem djelatnika pokriti sve prostore. Stoga ću nastojati, za početak, kroz programe stručnog usavršavanja i pripravništva doći do mladih ljudi koji su spremni učiti, surađivati i pomoći u realizaciji programa, a u budućnosti, bilo bi lijepo u svom stručnom timu imati i muzejskog pedagoga, knjižničara, arhivistu...

 Tko vas financira? 

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda najvećim  se dijelom  financira iz proračuna Grada Slavonskog Broda. Jedan dio programa financira se iz proračuna RH, odnosno Ministarstva kulture, a nešto iz vlastitih prihoda. Do sada nismo sudjelovali u EU projektima, no mislim da bi nam to u budućnosti trebala biti praksa, pogotovo jer je posljednjih godina otvoreno nekoliko natječaja Europskih fondova, koji nude financiranje upravo programa kakve i sami provodimo, i  na koji bi Galerija trebala aplicirati i tako zadovoljiti jedan ili nekoliko svojih dugoročnih ciljeva.

Imate li već u glavi projekte koje ćete aplicirati prema EU fondovima?

U posljednje dvije godine objavljena su tri natječaja čiji su predmeti vrlo bliski aktivnostima koje mi provodimo. Upravo je jedan takav u tijeku; Ministarstvo kulture je, naime,objavilo poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom " Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi". Poziv se provodi u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali" 2014. – 2020., a usmjeren je na razvoj sudioničkog upravljanja u kulturi. U listopadu prošle godine pohađala sam u Osijeku radionice o upravljanju projektnim ciklusom za ustanove u kulturi i umjetničke organizacije te objavom natječaja i uvidom u njegove elemente stvorila idejnu konstrukciju projekta kojeg bi, uz koordinaciju s odgovarajućim partnerima mogli prijaviti.

Danas je primopredaja dužnosti, Branimir Pešut ostaje u Galeriji umjetnina kao voditelj kabineta akvarela dok Romana Tekić preuzima čelnu poziciju, što joj je kaže, istovremeno izazov i ispunjava ju zadovoljstvom jer će imati priliku realizirati brojne ideje koje se godinama "roje" u glavi, a na dobrobit su Galerije, kulture uopće i grada Slavonskog Broda.