SLAVONSKI BROD - Sad već davne 1980. godine, brodski slikari s obje strane rijeke Save, Krunoslav Kern, Predrag Goll, Đurđa Vilagoš, Hamo Fejzić…, začetnici Akvarelističke kolonije Sava, nisu mogli ni sanjati da će nakon četiri desetljeća otvaranje izložbe njihovih i radova drugih slikara, sugrađani, zbog korona virusa, pratiti on-line.

 Da nije rijeka Sava uvijek izvor romantičnih nadahnuća i oličenje idiličnih scena pokazao je Kruno i u ciklusu slika koje bilježe ekološke probleme, zagađenosti rijeke, uništavanja njezina okoliša i neodgovornog odnošenja prema svim vitalnim vezanostima čovjeka i Save...

A baš tako, ove će godine izbor radova naše najstarije slikarske manifestacije, prema riječima ravnateljice Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Romane Tekić, biti predstavljeni na otvorenju u ponedjeljak, 11. svibnja u 12 sati u Likovnom salonu "Vladimir Becić", za ukupno desetak osoba, a istovremeno će svima biti dostupna i on- line verzija na Facebook stranici Galerije umjetnina Grada te na web stranici Galerije.

Uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, a u prigodi Dana grada i Međunarodnog dana muzeja, izložbom će se obilježiti 25. godina od osnivanja Kabineta akvarela i 40 godina postojanja Akvarelističke kolonije "Sava".

„Bit će to prigoda zaviriti u bogati fundus Kabineta akvarela i prezentirati brodskoj likovnoj publici dio njegove vrijedne građe, ali je i prilika da vratimo dug prošlosti i sjetimo se važnih imena koja su za nas ovdje stvorila djela trajne vrijednosti" riječi su ravnateljice Tekić. Ona navodi i kako je zahvaljujući donaciji Branka Ružića, Galerija umjetnina utemeljila Kabinet akvarela čiji fundus čine u najvećem broju upravo radovi nastali na koloniji „Sava", ali i radovi koji se prikupljaju otkupom i donacijama.

Neki od tih radova ovom će prilikom prvi puta biti javno prezentirani.

Vrijedna sjećanja

O jednoj od najstarijih likovnih tehnika koja zahtjeva nesporno zanatsko znanje i vještinu, imali su što reći i pokazati upravo spomenuti začetnici brodske Akvarelističke kolonije koji tada nisu mogli znati kako će se priča kroz vrijeme razvijati. " Ali na sreću ideja kolonije je preživjela lijepe i teške dane" kazao je jednom prilikom inicijator ideje i jedan od njezinih utemeljitelja, profesor Predrag Goll.

No, neumorni organizator kolonije bio je Kruno Kern. U Brod je jednom godišnje početkom ljeta, pozivao slikare koji su na savskim i brodskim lokacijama slikali isključivo akvarel. Prvi saziv kolonije 1980. godine nije, za razliku od kasnijih godina, bio vremenski ograničen tako da je trajao u lipnju i srpnju. A uz Kerna okupio je umjetnike Željku Bašlin, Branka Becića, Zdravka Ćosića, Predraga Golla, Milana Plazibata, Željka Subića, Slavka Koresa, Gradimira Rajkovića, Fatimu Dedić…"Produkcija akvarela, tih ljetnih dana tijekom niza godina se umnožava, postaje izdašnija i najbitnije ostaje pohranjena u jedinstvenoj zbirci Kolonije „Save", zatim u Muzeju Brodskog Posavlja kada Muzej koloniju organizira i konačno u Galeriji umjetnina grada Slav. Broda" riječi su današnjeg voditelja Kabineta akvarela, Branimira Pešuta.

Kroz protekla četiri desetljeća oko 300 autora Kabinetu akvarela ostavilo je preko tisuću radova- neizbrisiv trag u brodskoj likovnosti, ali i u povijesti nacionalnog akvareliranja.

Među njima je i Krunoslav Kern, kojega još od završetka studija privlači gotovo isključivo grad u kojem živi u svim njegovim aspektima. Krajolici s rijekom Savom za njega su bili poseban poetski izazov. Scene s rijeke kojom plove ili su usidreni brodovi, šlepovi i čamci u njegovoj interpretaciji imaju posebnu čar. Da nije rijeka Sava uvijek izvor romantičnih nadahnuća i oličenje idiličnih scena pokazao je Kruno i u ciklusu slika koje bilježe ekološke probleme, zagađenosti rijeke, uništavanja njezina okoliša i neodgovornog odnošenja prema svim vitalnim vezanostima čovjeka i Save...Druga njegova velika slikarska ljubav je sam grad Slavonski Brod u spletu svojih ulica, trgova, parkova i zdanja. Krunoslav Kern je odgojio niz slikarskih naraštaja u Crtačkoj i slikarskoj školi Albert Gruber koju je utemeljio ranih osamdesetih prenoseći im svoju ljubav prema akvarelu. Osnivač je "Brodskog likovnog kruga” a svojim je slikarskim radovima uspio ostvariti cjeloviti portret svoje regije, grada i njegove Save. Stoga nije ni čudo da mu je (barem) posthumno 2012.godine dodijeljena nagrada za životno djelo.

U početku je kolonija bila objedinjena

„Akvarelistička kolonija „Sava" započela je svoje postojanje kao rezultat  nekolicine brodskih entuzijasta koji su u akvarelu ponajbolje artikulirali vlastitu umjetničku paradigmu. Stoga u želji da akvarel stave u centar likovnog interesa ne samo na lokalnoj razni, nastojali su okupiti sve one autore izvan naše sredine  koji su akvarelom i slikali. Omasovljena, uz financijsku potporu brojnih radnih organizacija s obje strane Save (nekoliko godina glavni sponzor kolonije bila je Energoinvestova bosanskobrodska rafinerija nafte) postala je poznata kao dobro organizirana likovna manifestacija na tlu Jugoslavije. Izbijanjem ratnih sukoba rad kolonije, sada već republičke, nikad nije doveden u pitanje pa ni 1991.godine. „Sava" je tako postala jedna od najstarijih likovnih kolonija u Hrvatskoj, pa i šire na prostorima bivše države, a njena zbirka akvarela postala je jedinstvena zbirka recentnog hrvatskog akvarela", navodi Pešut kao autor izbora radova ovogodišnje izložbe. 

„Kako je tehnički nemoguće na ovoj izložbi prezentirati sav fundus Kabineta, izbor uključuje tek manji dio zbirke koja broji preko tisuću radova. Nastojao sam za ove dvije obljetnice selektirati sva bitnija imena i radove koji po osobnom sudu predstavljaju ono najvažnije i najreprezentativnije prikupljeno u četiri dekade kolonije „Sava", odnosno dvadeset pet godina postojanja Kabineta", dodao je.

Težište je naime stavio na one nešto starije, davno prije viđene slike, ukupno stotinjak autora, što će mnogim dosadašnjim ljubiteljima akvarela, zasigurno biti zanimljivo. 

Jer akvarel je jedna posebna, često nazivana najplemenitija slikarska tehnika koja zahtijeva poseban senzibilitet, strpljenje i koncentraciju. Stručnjaci će reći kako je greške nemoguće ispraviti a svaki suvišan potez umanjit će intenzitet izričaja, te da važnu ulogu igra i podloga, kvaliteta papira, a njegova bjelina i tekstura povezuje likovne elemente prilikom građenja slike. 

Danas, tehnika akvarela nije toliko popularna u kontekstu aktualnih umjetničkih zbivanja, no i dalje je to specifičan medij koji istovremeno zahtijeva ovladavanje zakonitostima same tehnike, ali i pruža veliku slobodu istraživanja i eksperimentiranja. 

Tako će zasigurno i davno rađene slike ovom vodenom tehnikom pobuditi interes zaljubljenika u akvarel, a oni uz praćenje izložbe on-line, mogu ih i uživo pogledati i doživjeti „vibracije" njihovih autora, u redovnom radnom vremenu Likovnog salona Becić , ponedjeljak - petak od 10.30 do 13 sati i od 18 do 20 sati, te subotom od 18 do 20 sati.