POŽEGA – Povodom Međunarodnog tjedna arhiva i 160. obljetnice rođenja Julija Kempfa, u petak 7. lipnja 2024. godine, u prostoru Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, održano je javno predavanje pod nazivom „Požeški arhiv-prošlost, sadašnjost i budućnost“. Predavanje na navedenu temu imao je arhivist Zdeslav Španiček, mag.hist, voditelj požeškog arhivskog Odjela Državnog arhiva u Slavonskom Brodu.

 

Samo predavanje je održano dan nakon što je Vlada Republike Hrvatske usvojila Uredbu o osnivanju Državnog arhiva u Požegi. Naime, Vladinom Uredbom donesenom u četvrtak 6. lipnja 2024. godine osniva se javna ustanova Državni arhiv u Požegi, kao područni državni arhiv koji obavlja arhivsku službu na području Požeško-slavonske županije. Osnivač požeškog Arhiva je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u njezino ime obavlja ministarstvo nadležno za kulturu.

 

 

Prije 58 godina je tadašnji Historijski arhiv u Požegi ugašen kao samostalna ustanova te se institucionalna arhivska djelatnost u Požeštini počela primarno provoditi kroz djelovanje Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu, odnosno Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Početkom 1967. počinje s radom arhivski odjel u Požegi kao sastavni dio slavonskobrodskog arhiva.

 

Događanjem u prostoru HAZU-a u Požegi moderirala je upraviteljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad dr. sc. Snježana Jakobović koja je istaknula da se prilikom dogovaranja teme predavanja, u ožujku ove godine, uopće nije znalo kada će biti Uredba Vlade o osnivanju Državnog arhiva u Požegi. Cilj je bio da se tema uklopi u Međunarodni dan arhiva, a ne da se poklopi sa odlukom Vlade. Zato je predavanje pod nazivom „Požeški arhiv-prošlost, sadašnjost i budućnost“ samo dan nakon odluke Vlade RH o osnivanju samostalnog požeškog Arhiva ispalo potpuno prigodno.

 

 

Prije samog predavanja, nazočne je pozdravio voditelj Zavoda za znanstveno umjetnički rad HAZU u Požegi akademik Milko Jakšić, a nakon njega se prisutnima obratio gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić.

 

– Zahvaljujem svima koji su ovaj Arhiv u proteklih 58 godina čuvali tako da danas imamo od čega nastaviti dalje. Moram podsjetiti kako je 1993. dano obećanje na pokopu Josipa Buturca u Požegi  da će se arhivski Odjel u Požegi osamostaliti. Od tada je bilo raznih pokušaja i dobro da ih je bilo jer je ta tema bila vidljiva i u javnosti je održavana na životu. Sad su se stvorili uvjeti za osamostaljenje jer je u prvom redu bio jedan natječaj za izgradnju osam državnih arhiva u Hrvatskoj iz projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Požega se nije javila na taj natječaj, za što vjerojatno postoji neki razlog koji meni u ovome trenutku nije poznat, međutim 2021. godine ta je tema ponovno aktualizirana. Tada sam ja pozvao konzervatora dr. sc. Žarka Španičeka i pitao ga za projekt izgradnje zgrade arhiva koji je navodno ranije postojao i što je s njim, da li ne odgovara postojeća lokacija ili nešto drugo. Onda sam shvatio da je trenutna lokacija u redu i da se tu može graditi. Tako da smo počeli od zgrade razvijati priču i od tuda je krenula ponovo inicijativa. Na kraju su to ipak odluke koje su političke, uz naravno mišljenje struke. Evo i županica Jozić i ja smo bili nekoliko puta zajedno u Ministarstvu kulture i nakon toga više nije bilo upitno treba li graditi novu zgradu Arhiva. Mi smo kao grad prihvatili obvezu da napravimo projektnu dokumentaciju i poklonimo zemljište, odnosno srušimo postojeću zgradu požeškog arhiva te da osiguramo prostor u kojem će djelatnici biti u vrijeme izgradnje. Sve smo to osigurali. Ministrica je bila doista u svemu tome dobronamjerna. Pomogao je i njezin posjet požeškom Arhivu prije nekoliko godina i tada se ona sama uvjerila da prostor izgleda pomalo „hičkokovski“ te da treba riješiti bolje uvjete. – kazao je gradonačelnik Glavić.

 

 

– Još moram spomenuti, što je mene iznenadilo i što je bila  izuzetno dobra okolnost, da su i bivši ravnatelj g. Medved kao i sadašnji ravnatelj g. Jagodar, vrlo pozitivno reagirali na prijedlog osamostaljenja arhivskog Odjela u Požegi pomažući nam da se to i ostvari. Dali su nam pismenu preporuku i sve što je trebalo. Da je netko kočio taj projekt osamostaljenja sigurno bi se on puno teže realizirao, međutim ovoga puta su se pogodile okolnosti. Zajedničkim snagama ostvaren je jedan cilj koji je meni osobno izuzetno važan te mi je drago što se ostvario. Požega nije poznata po velikoj industriji, već kao grad odgojno-obrazovne, duhovne, crkvene, obrtničke i druge prošlosti. Zato je Arhiv nedostajao da upotpuni kulturni sadržaj grada Požege. Svaka čast Slavonskom Brodu, suradnja je bila korektna do sada i pogotovo na ovom kraju na čemu se doista zahvaljujem svima koje smo trebali u tome procesu jer su svi bili blagonakloni prema toj ideji. Očito je sazrjelo vrijeme da se podrži ta ideja, pogotovo jer u Ministarstvu nismo nikoga morali moliti i nagovarati. – naglasio je gradonačelnik Požege.

 

Odluku Vlade o osnivanju Državnog arhiva u Požegi pozdravio je i dr. sc. Josip Jagodar, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, osvrnuvši se na važnost Požege kao kulturnog središta.

 

– Mislimo da je Požega zaslužila samostalni arhiv i svoju ustanovu te da će mozaik ustanova u kulturi sad biti upotpunjen. Drago mi je da će vaša županija i vaš grad biti mjesto koje ima novi muzej, novu knjižnicu i novi arhiv tako da postaje kulturno središte ovoga dijela Slavonije, ako ne i cijele Hrvatske. Mi stojimo na raspolaganju i dalje, na počecima administrativnog i drugog rada. Maksimalno ćemo vas i dalje pratiti, ali se nadamo kada Arhiv zaživi da ćemo ostati dobri susjedi i da ćemo nastaviti suradnju. – rekao je ravnatelj Jagodar.

 

 

 

Zdeslav Španiček održao je predavanje pod nazivom „Požeški arhiv-prošlost, sadašnjost i budućnost“ u kojem je podsjetio na značaj čuvanja arhivskog gradiva u prošlosti na području grada Požege i Požeško-slavonske županije te je ujedno predstavio ulogu današnjeg arhivskog Odjela u Požegi, s pogledom u budućnost i najavljenu izgradnju nove zgrade Arhiva u Požegi.

 

Španiček je u svom izlaganju naveo kako su se u kaptolskim arhivima čuvale isprave o kupljenim ili prodanim, darovanim ili naslijeđenim posjedima, pa se tako godine 1305. prvi put izravno spominje praksa čuvanja zapisnika i u Požeškom kaptolu sv. Petra. Za vrijeme osmanske vladavine (1537.-1691.) nije poznat način čuvanja zapisa, ali sačuvani izvori svjedoče da su najznačajnije isprave, poput deftera-poreznih popisa, dospijevali u Carigrad. Povratak habsburške uprave u požeškom kraju, vratio je ulogu čuvanja spisa gradovima i županijama.

 

Obnovom Požeške županije 1745. godine spisi su se čuvali u stanu županijskog bilježnika gdje se nalazio i privremeni zatvor. Požega je stjecanjem statusa slobodnog i kraljevskog grada 1765. godine, dobila vlastiti arhiv i bilježnika-arhivista koji se brinuo o spisima koji su nastajali radom Pečat slobodnog i kraljevskog grada Požege. U drugoj polovini 19. stoljeća arhivsko se gradivo počinje skupljati i koncentrirati u Zemaljskom arhivu u Zagrebu te se ono otvara prema javnosti i istraživačima. U takvim je okolnostima 1898. godine skupština Požeške županije odbila predati svoje arhivsko gradivo u Zagreb  s obrazloženjem da bi županija lišena svog starog arhiva izgubila na povijesnom značaju jer je prošlost županije usko vezana uz njezin arhiv.

 

 

Iste je godine Julije Kempf počeo prikupljati arhivsko gradivo za pripremu monografije o Požegi i Požeškoj županiji. Prvi se put tako počelo sustavno istraživati gradivo gradskog i županijskog arhiva iz 18. i 19. stoljeća.

 

Na kraju 19. stoljeća u Požegi jedna od najznačajnijih osoba koja je čuvala arhivsko gradivo bio je Franjo pl. Ciraki, gradonačelnik i upravitelj požeškog Gradskog arhiva.

 

Zemaljski arhiv u Zagrebu imenovao je 1902. godine Julija Kempfa za svog povjerenika. Njegova arhivska praksa utvrđena je uređivanjem županijskog arhiva iz razdoblja 18. i 19. stoljeća. Važnost arhiva posebno je istaknuta u ceremoniji imenovanja župana. Tako na primjeru iz 1908. godine Julije pl. Junković (1908.-1912.) dobiva ključeve županijskog arhiva, uz županijski barjak i pečat, kao dio znakovlja javne vlasti i županske časti. Pod nadzorom Emilija Laszowskog, gradivo Požeške županije je od 1931. godine u cijelosti pohranjeno u Državnom arhivu u Zagrebu, iz razloga čuvanja u prikladnim uvjetima.

 

Nakon 1945. godine nastaju arhivi kao posebne ustanove za prikupljanje gradiva od različitih stvaratelja. Arhivska mreža na prostoru današnje Požeško-slavonske županije uspostavljena je 1959. godine, odlukom Narodnog odbora kotara u Slavonskom Brodu o osnivanju arhiva za područje kotareva Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška.

 

 

Zbog povijesne važnosti i tradicije, ali i zbog administrativno-financijskih problema u upravljanju arhivskim ispostavama, u Požegi je 1961. godine osnovan Historijski arhiv kao samostalna ustanova koji financira Narodni odbor kotara Slavonska Požega. Požeški arhiv 1967. ponovno postaje sastavnim dijelom arhiva u Slavonskom Brodu, sa statusom posebnog odjela koji djeluje na području općina Slavonska Požega i Pakrac, a financira ga Skupština općine Slavonska Požega.

 

 

Obnovom županijskog sustava i uspostavom Požeško-slavonske županije krajem 1992. godine, osamostaljenje požeškog arhiva je ponovno postalo aktualno. Osnovna logika novog ustroja je bila da svako županijsko središte treba imati vlastiti arhiv, čime bi se trebao osnovati Državni arhiv u Požegi. Kroz čitavu prošlost požeškog arhiva, jedno od najtežih razdoblja njegova postojanja je bilo od 2000. do 2002. kada je požeškom arhivu prijetilo zatvaranje zbog neadekvatnih spremišnih prostorija. U listopadu 2002. godine, Grad Požega privremeno rješava problem Požeškog arhiva osiguravanjem prostora nekadašnjeg vrtića “Centar” u Zupanijskoj ulici gdje se nalazi i danas.

 

Pitanje osamostaljivanja i dalje je ostalo aktualno u u stručnim krugovima i krugovima lokalne i državne vlasti, pa je tako u ožujku 2020. Hrvatsko arhivsko vijeće, savjetodavno tijelo Ministarstva kulture, jednoglasno podržalo inicijativu za osnivanje Državnog arhiva u Požegi.

 

 

Danas se u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu-Odjelu u Požegi čuva 390 arhivskih fondova ukupne količine oko l.051 d/m. Arhiv čuva izuzetno vrijedno gradivo u fondovima koji se protežu od uprave i javne službe. Najstarije gradivo požeškog arhiva je sadržano u knjizi požeške Gimnazije Matricu la studiosorum, u kojoj su navedena imena svih učenika po razredima od 1725. do 1838. godine.

 

Grad Požega prepoznao je važnost samostalne arhivske ustanove te je pokrenuto pitanje rješavanja arhivskog prostora koje je samo po sebi jednako važno kao i pitanje osamostaljivanja arhiva. Naravno, osamostaljivanje arhiva i postanak 18. javnog (državnog) arhiva u RH, Državnog arhiva u Požegi, donijet će višestruke benefite ne samo u razvoju arhivske struke i unaprjeđenju zaštite i prikupljanja arhivskog gradiva, već će kompletnu javnu i kulturnu djelatnost čitave Požeško-slavonske županije dignuti na potpuno novu razinu.

 

Prema priloženom iz glavnog projekta, zgrada i spremište budućeg Državnog arhiva u Požegi predstavlja jedan od najmodernijih primjera spremišnog prostora arhivskog gradiva u Hrvatskoj koji će se u jedno uklopiti u povijesni ambijent Županijske ulice. Zgrada arhiva se gradi za budućnost i njezine proporcije trebaju riješiti sve bitne preduvjete uspješnog rada arhivske službe u narednih 50-ak godina, zaključio je u svom predavanju arhivist Zdeslav Španiček.