Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatske knjige pod nazivom „Književnost bez granica!” posvećeno je prevoditeljima, a svrha je istaknuti važnost prevoditelja i podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnoga prevođenja, zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani.
OSIJEK - U četvrtak, 9. studenog, na Akademiji za umjetnost i kulturu održan je okrugli stol o prevođenju u sklopu "Nek’ ti riječ ne bude strana(c)" na kojem su sudjelovali Igor Tretinjak i prevoditelji Željka Flegar, Jurica Novaković i Lucija Periš.
Osječka znanstvenica i predavačica na Akademiji, Željka Flegar, adaptaciju smatra pravim umjetničkim djelom. Na Odsjeku za kazališnu umjetnost, iskustva iz okoline pretvaraju se u scenu pomoću improvizacije. „Baljezgaranjem smo došli do autobiografske monodrame „Čitač ljudi”. Pri prevođenju na engleski jezik, morali smo izvoditi predstavu kako bi se zadržao ritam i poruka priče, a zatim smo s glumcima i izvornim govornikom dodatno prilagođavali tekst. Goruće pitanje u našoj profesiji je treba li sačuvati hrvatske karakteristike, mi jesmo budući da se danas ionako potiče različitost ekspresije.” - objašnjava.
Lucija Periš, asistentica na Akademiji te magistra engleskog i hrvatskog jezika i književnosti, također se susrela s problemom prevođenja izvornih hrvatskih riječi. „Dilema se javila s riječju „ginjol” koja označava posebnu vrstu lutke. U takvim situacijama, najbolje je pronaći originalni izvor riječi ili pitati autora teksta. Kvaliteta mora biti ispred kvantitete. Također je dopušteno prilagoditi tekst kako bi djelovao kohezivno, posebno kod poezije, tada je prevoditelj istinski autor.” - govori.
Predavač i profesor filozofije, engleskog jezika i književnosti, Jurica Novaković, ističe kako je najjači adut prevoditeljstva - bogati vokabular. Ipak, zahvaljujući današnjoj digitalnoj revoluciji i pojavi umjetne inteligencije, javlja se prijetnja prevoditeljstvu. „Ljudi uvijek traže prijevode u najkraćem roku pa je moguće da će nas zamijeniti. Doduše, i dalje imam nade jer umjetna inteligencija ne može shvatiti finese i metafore. Ne može pisati poeziju niti apstraktne teme. Tu je i pitanje kibernetičke sigurnosti, Google prevodilac u malim slovima piše da sve što prevodite može koristiti kao vaše podatke. Postoji ogromna opasnost pri online prevođenju povjerljivih dokumenata.” - naglašava Novaković.
